Produktivnost

Kroz svoja istraživanja došao sam do odličnih i provjerenih načina izdizanja nad obićnim pukom koji od Boga prosjače dane. Ljudi koji svako jutro ustanu i odluče da taj dan provedu besmisleno – pa šta im Bog dadne – su životni prosjaci, bez obzira koliko novca imali. Čekaju da im se život desi, umjesto da se oni dese životu.

Vjernik mora imati smisao života, plan i misiju po kojoj će živjeti. Onaj ko nema svoju misiju, dio je nečije misije.

U našem rječniku ne smije postojati izraz “… jednog dana…” jer taj dan ne postoji u kalendaru.

Kad ne znam kuda idem, kad nemam cilj,… gdje god da stignem – zalutao sam. Strijela bez mete, gdje god da pogodi – promašila je. Ne postoji način da se ostvari uspjeh u životu bez definisanog cilja i plana da se do njega dođe. Što bi se u narodu reklo “Nijedan vjetar nije povoljan za brod koji nema odredište.”

Kod mene nema sumnje da je zajednički cilj svih insana – sreća! To je luka kojoj naši brodovi idu.

Sreća je jedini istinski cilj

Studija za studijom, još od Aristotela, ukazuju da ljudi, iznad svega, žele biti sretni. Sreća je dominantni zajednički upravljač ljudskim ponašanjem. Sve što radimo je pokušaj da se dosegne sreća na neki način. Zapravo, jedino mjerilo uspjaha u životu je nivo sreće koji je postignut u datom momentu.

Kada bi sve u životu postigli, supružnika, partnera, novac, dom, slavu, uspjeh, itd…a nismo postigli ličnu sreću, sve bi se to i dalje smatralo neuspjehom. Odlično i precizno mjerilo uspjaha u životu jeste upravo samoupit: Koliko sam sretan? Odgovor na ovo pitanje mi daje uvid do kojeg stepena uspjeha sam došao, i koliko je još ostalo do cilja.

5 komponenti sreće

Ovih pet komponenti sreće, zajedničke su za sve ljude, uvijek i u svim situacijama:

Zdravlje i energija. Većina ljudi će staviti svoje zdravlje iznad svega u životu, što je vrlo mudro. Ako imaš zdravlje, imaš sve. S druge strane, ako izgubiš zdravlje, ništa više nije važno.
Ljubav i veze s drugima. Što više imaš onih koji te vole i poštuju u životu, sve si sretniji.
Plodonosan posao. Posao koji ima smisao i predispoziciju da napravi pozitivnu razliku u životu i donese plodove. Svi smo mi s nekim razlogom živi, i jedino smo istinski sretni kada na neki način, duboko u sebi, osjetimo da činimo nešto korisno.
Financiska sloboda. Živimo u materijalnom svijetu, tako da hrana, odjeća, krov nad glavom, prijevoz i ostalo su neophodni za sreću. Osnovne potrebe moraju biti zadovoljene. Jedini način da ostvarimo punu sreću jeste da imamo dovoljno novca i sredstava za ostvarenje osnovnih potreba. Primarna dužnost odrasle osobe, u današnjem svijetu, jeste da sebi pribavi financisku slobodu.
Vjera i nutarnji mir. Ispravna vjera, čista i nenatrunjena je osovina duhovnog i mentalnog kvalitata života, a tako i primarni izvor bezuslovne sreće i spokoja.

Kad sam zdrav, pun energije, u dobrim odnosima sa svojim voljenim, radim smisaon posao, financiski sam neovisan, te kao mu’min imam nutarnji mir i duhovni spokoj – neminovno ću biti sretan većinu vremena svog života.

Postavljanje ciljeva

Cilj produktivnog vjernika ne smije biti jedan, nego cijeli spektar ciljeva koji se tiču svih navedenih komponenti koje ultimativno čine sreću.

Ciljevi u ličnim aspektima
Ciljevi u aspektima međusobnih odnosa
Ciljevi u aspektima imetka
Ciljevi u aspektima rada i privređivanja
Ciljevi u aspektima zdravlja

Svaki od ovih ciljeva trebao bi da mi se uklope kao kriške torte, koja pretstavlja moj zaokruženi i balansirani život.

1- Lični ciljevi

Ovo bi trebale biti stvari koje zaista želim sam sebi. Perfektno sebični ciljevi. To su male stvari koje me čine sretnim. Prilike za korištenje mog talenta i sposobnosti (a svako je unikatno talentovan i nadaren) na način koji me ispunjava i zadovoljava.

Kao rezultat odgoja, u kombinaciji s mitovima i neispravnim shvatanjima, mnogi ljudi osjećaju da ne zaslužuju da im se dogode dobre stvari. Dok odrastamo, često nam se zamjeri da smo sebični ako postavimo svoju ličnu sreću kao mjerilo našeg uspjeha. Često nam kažu da je jedina dužnost u životu usrećiti druge ljude, a ako nas usput potrefi nešto lične sreće, zuhar.

Ovo je ljude zbunjivalo stoljećima, ali na kraju su otkrili da niko ne može dati nešto što nema. Ne možemo dati novac koje nemamo… Ne možemo pružiti ljubav koju nemamo… Ne možemo odgojiti ako nismo odgojeni…Ne možemo podučiti ako nismo naučeni…Na koncu, ne možemo nekoga usrećiti ako i sami nismo sretni.

Zapravo, najdivnija stvar koju možemo učiniti za bitne ljude u svom životu jeste da sa njima budemo iskreno sretni!

Kako do ličnih ciljeva?

Insan treba sebi dopustiti idealiziranje. Kada u životu ne bi postojala nikakava ograničenja, šta bih želio biti, šta bih želio imati ili učiniti? Da novac nije problem, šta bih njime kupio?

Šta god da je, treba napraviti listu snova za sebe i ovosvjetski život. Napisaću sve stvari koje bih imao i radio kao da ograničenja ne postoje.

Umjesto da budem nesretan ili nezadovoljn svojom postojećom situacijom, ma kakva ona bila, stvoriću idealnu viziju budućnosti kako bi moj život izgledao kada bi sve bilo savršeno u svakom pogledu.

2- Ciljevi u međuljudskim odnosima

Druga vrsta su ciljevi se tiče mog odnosa sa drugim ljudima. Za mnoge ljude to je važnije od svega, posebno ako imaju malu djecu. Treba sebe upitati slijedeće pitanje: Da mogu biti, imati ili učiniti bilo šta sa ili za svoju porodicu, šta bi to bilo?

Postoje dvije vrste ciljeva, materijalni i nematerijalni. Materijalni ciljevi su stvari koje se kupuju ili prave. Za moju porodicu to mogu biti dom, čamac, automobil, putovanje, odjeća, igračke ili bilo što drugo što se može novcem kupiti. Vjerujem da svi imaju mentalnu listu materijalnih ciljeva koje žele postići za svoju porodicu ili najmilije.

S druge strane, nematerijalni ciljevi su kvalitativni. To su stvari koje zahtijevaju vrijeme, brigu, obzirnost, toplinu i emocije. To se ne može kupiti. Ti ciljevi su neizostavni i nezamjenjivi u sretnom porodičnom životu. Vjerujem da su baš to beneficije ili stvari koje naše porodice žele više od bilo čega drugog.

Često zaglavimo na poslu, provodimo duge sate odlazeći od kuće rano, vraćajući se kasno, a nerjetko radimo i vikendom. Mi uvijek sebe uvjeravamo da radimo za dobrobit svojih najmilijih, ali ako pitamo najmilije, haman će im uvijek biti draže da radimo manje a da više vremena provedemo s njima.

Postizanje zdrave ravnoteže između materijalnih i nematerijalnih porodičnih ciljeva je bitno. Re-organizacija našeg života tako da možemo utrošiti više vrijeme s ljudima do kojih nam je stalo, jedna je od najvažnijih vještina u upravljanju vremenom.

Treba sastaviti listu snova, sa svojom porodicom. Pozvati ih da nam kažu svaku pojedinu stvar koju bi željeli uključiti u porodični život.

Odgovoriti na slijedeća pitanja:

Čega bi željeli više ili manje?
Šta bi željeli da radimo, ili da prestanemo raditi?
Postoji li nešto što bi oni željeli da promijenie, i zašto?

Porodica je naš najvažniji klijent. Zavisni smo o njima, a tako i oni o nama. Moramo redovito pronalaziti vremena da kristaliziramo o onome što oni žele ili trebaju od nas. Kao i svaki dobar poduzetnik, moramo učiniti sve što je u našoj moći da zadovoljimo svoje najvažnije klijente na najbolji mogući način.

3- Finansijski ciljevi

Treće područje na koje se trebate koncentrirati su financijski ciljevi. Kao što Earl Nightingale reče: “Postaćeš ono o čemu često razmišljaš.” Dakle, što jasnije i inteligentnije razmišljamo o svom finansijskom životu i svojim finansijskim ciljevima, to ćemo imati bolji finansijski život.

U osnovi, postavljanje ciljeva uključuje određivanje gdje smo sada i gdje želimo završiti nekada u budućnosti. Ukratko, proces planiranja zahtijeva da otkrijemo kako i na koji način preći put od tačke na kojoj se trenutno nalazimo do tačke do koje želimo stići.

Što se tiče financijskih ciljeva, započinjemo sa određivanjem tačne financijske situacije danas. To možete učiniti tako što ćemo odgovoriti na sljedeća pitanja:

Koliko točno vrijedm danas? Ako bih prodao sve što posjedujem, koliko bih novca mogao sakupiti?
Koliko danas zarađujem na sedmičnoj, mjesečnoj i godišnjoj osnovi?
Koliko želim zaraditi sljedeće godine? Koliko želite zaraditi za pet godina? 10 godina?
Kada želim prestati sa radom i koliko novca će mi trebati za period mirnog starenja? Između onoga što danas imam, koliko će mi tačno trebati za penziju?
Koliko ću morati štedjeti ili uložiti svake godine, pod pretpostavkom prosječnog povrata ušteđevine i ulaganja od oko 10% godišnje, da bih se mogao povući u određeno vrijeme? Koliko ću morati uštedjeti i uložiti svakog mjeseca i svake godine da bih postigao svoje krajnje financijske ciljeve?

Velika tragedija našeg balkanskog mentaliteta, jeste u tome što većina ljudi ne razmišlja previše o dugoročnoj finansijskoj sigurnosti. Ja prvi…evo, poslije 40 došlo iz guzice u glavu.

Drugi dio našeg financijskog blagostanja ima veze sa sigurnim koračanjem kroz život. Prvenstveno se osloniti na Allaha dž.š. u svemu, a posebno u aspektima nad kojima imamo malu ili nikakvu kontrolu. Nikada ne dovoditi u opasnost ili rizik svoje osnovne životne potrebe! Ni po koju cijenu ne rizikovati gubljenje krova nad glavom ili pristupa vodi i hrani! Ja bih još dodao i sigurnost… ne ostajati na nesigurnom mjestu, bez obzira o kakvoj se opasnosti radilo, ne posoji rizik koji je vrijedan života.

Inače, kada razgovarate s financijski uspješnim ljudima, oni imaju odgovore na svako prethodno pitanje u vezi s financijama. Znaju koliko vrijede, koliko zarađuju, koliko žele imati po stare dane, i koliko točno moraju odložiti da bi to postigli. Vrlo su promišljeni i razboriti u pogledu svakog aspekta svog finansijskog života. Kao rezultat toga, nikada nisu nasekirani. Uvijek imaju dovoljno novca i uživaju daleko viši životni standard od prosječne osobe, iako su im primanja, najčešće, podjednaka.

Cilj svakog vjernika treba biti članstvo u financijskoj eliti, a to se postiže razmišljanjem i djelovanjem poput njih. Gornja ruka (onaj ko udjeljuje) je bolja od donje ruke (onog ko prosi)!

4- Poslovni ciljevi

Sljedeći u nizu ciljeva odnosi se na poslovanje i karijeru. Ovo je možda najvažnija odluka koju ćemo ikada donijeti.

Apsolutno je neophodno da radimo nešto u čemu uživamo i za šta imamo prirodni talenat. Najveće gubljenje vremena u životu nisu ispijanje kahve i video igrice, nego godine života na poslu kojeg ne podnosiš, niti on tebe podnosi. To je jedan od glavnih razloga za nesreću, frustraciju, alkoholizam, probleme u braku i na kraju neuspjeh u životu.

Čime se baviš danas? U kojem poslu zaista želiš biti? Da imaš neograničenu količinu novca i možeš birati bilo koji posao ili karijeru na svijetu, šta bi to bilo?

Treba se pitati kakvim ljudima, i kojim zanimanjima se najviše divimo? Kakve nas aktivnosti fasciniraju? Bitno je razmišljati bez predrasuda, s nule. Da trenutno ne radim ovaj posao (ma koji bio), znajući ono što sada znam, bi li ponovo radio isto? Ako je odgovor negativan, sljedeće pitanje će biti: “Kako da se izvučem iz ovog polja – i to što prije!?”

Ako uživaš u svom poslu i radu, razmišljaš o njemu i jedva čekaš da mu se vratiš, na pravom si mjestu. Budi ekspert u tome! Ako ni jedan od ovih uslova ne postoji u tvom poslu, treba ozbiljno razmisliti o drugačijoj karijeri.

5- Zdravstveni i energetski ciljevi

Zdravstvene ciljeve određivamo odgovorom na pitanje: Koliko godina namjeravamo živjeti na dunjaluku?
Za većinu vjernika, ovo pitanje je tabu. Smatraju ga bogohuljem, što je pogrešno. Namjera o dužini života sa svrhom i ciljem nema veze sa petljanjem u božiji posao. Nijjet ne znači da će tako i biti, ali znači nadu i trud na tom polju, a Allah će svaku nadu i trud nagraditi.

Ako i pomisle na ovo, ljudi odlučuju da žele živjeti 100 godina ili više. Za većinu su to samo neozbiljni snovi, potpuno odvojeni od njihove stvarnosti. Prosječni životni vijek je oko 75 godina za muškarce i oko 80 za žene. To znači da će 50% ljudi umrijeti ispod te dobi.

Inteligencija i uspjeh

Studije uspješnih ljudi zaključile su da je inteligencija presudan faktor uspjeha. Ali, dok su stručnjaci ispitivali faktor inteligencije, otkrili su da su mnogi ljudi sa prosječnom inteligencijom uspjeli u velikoj mjeri, dok su drugi s iznimno visokom inteligencijom loše prošli. U čemu je bila razlika?

Istraživači su zaključili da inteligencija nije toliko stvar IQ-a ili akademskih rezultata. Inteligencija je prvenstveno način djelovanja. To znači da je pamet zapravo inteligentno ponašanje. Ako se ponašate glupo, glupi ste, bez obzira na vaš IQ.

Šta je inteligentan način ponašanja? Odgovor koji su smislili bio je prilično jednostavan: Ponašate se inteligentno kada vas ono što radite vodi prema cilju koji vam je važan. Ponašate se glupo kad vas ono što radite udaljava od jednog od naših samoodređenih ciljeva.

Drugim riječima, da bih bio visoko inteligentna osoba, moram odlučiti šta točno želim, a zatim raditi samo one stvari koje me pokreću u smjeru mojih ciljeva. Odbijam raditi bilo šta što mi ne pomaže na putu postizanja bitnih ciljeva. Na svaki zahtjev moje aktivnosti ili mog vremena, koji me ne vodi prema ciljevima, reći ću ne!

Da se vratim na zdravstvene ciljeve. Vjerovatno želimo biti mršavi, u formi, dotjerani, puni energije, bez bolova, bolesti ili nelagode. Želimo dug, zdrav i sretan život sa svom energijom i okretnošću koja nam je potrebna da bismo učinili sve što želimo.

Kako možemo znati da li se ponašamo inteligentno? Jednostavno, ispitivanjem našeg ponašanja u odnosu na naše zdravstvene ciljeve. Ako jedemo hranu a ne smeće, redovno vježbamo, vodimo brigu o sebi, u svakom pogledu, rezultati na genijalnom nivou u pogledu izdravlja, sigurno neće izostati.

S druge strane, sve što radimo a to može ometati život od 80, 90 ili 100 godina je, prema našoj definiciji, prema našim ciljevima, glupa stvar!

Odluči danas da ćeš živjeti dug, sretan i zdrav život. Osloni se na Allaha, smanji ili prekini sve aktivnosti koje ometaju ovaj globalni cilj vrhunskog fizičkog zdravlja. U isto vrijeme počni se baviti onim fizičkim aktivnostima koje će ti teoretski osigurati dug i sretan život.

Insan ne treba ništa dodatno pojest’ da bi bio zdrav…samo treba prestati jesti smeće.
Ne treba ništa dodatno reći da bi bio pametan, samo treba prestati pričati gluposti.
Ne treba ništa dodatno raditi da bi bio koristan, samo treba prestati činiti štetu.
Ne treba ništa dodatno vjerovati da bi bio dobar vjernik, samo treba prestati vjerovati u budalaštine.

Vrline, vrijednosti i kvalitete

Postoji niz pitanja koja si treba redovno postavljati kako bi nam pomogla da razvijemo jasniju sliku o svojim ciljevima u svakom aspektu života.

Koje su tvoje najvažnije vrijednosti, vrline i kvalitete u životu?
Šta ti je najvažnije? Šta cijeniš više od svega? Rečeno je da sav stres nastaje kada odstupite od osnovnih vrlina i vrijednosti u koje vjerujete. Svi ljudski problemi mogu se riješiti vraćanjem svojim vrijednostima. Kad god ste neko vrijeme nesretni, zastanite i zapitajte se: “Koje su moje vrijednosti? Što je ovdje zaista važno?”
Šta bih radio, kako bih promijenio život, ako sutra osvojim milion eura? Šta bih prvo učinio, a šta drugo? U šta bih se upustio, šta bih napustio? Šta bih kupio ili kakvu finansijsku situaciju u svom životu bih riješio? Svrha ovog pitanja je određivanje šta bih uradio da imam sav novac koji mi je potreban. Što bi smo učinili da smo slobodni u odabiru načina djelovanja? Što bismo učinili da možemo učiniti ili imati šta god želimo? Ovo pitanje ponekad pokreće samopouzdanje koje nam omogućava da jasno viditmo šta zaista, zaista želimo u životu.
Što bih učinio, kako bih promijenio svoj život ako bih danas saznao da mi je preostalo samo šest mjeseci života? Zamislim da ću sljedećih 180 dana uživati u savršenom zdravlju, a zatim umrijeti. Kako bih promijenio svoj život? Kako i s kim bih proveo vrijeme? Šta bih htio završiti ili dovršiti? Što bi odjednom bilo vrlo važno? Što mi više uopće ne bi bilo važno? Ovo me pitanje prisiljava da pitam i odgovorim na ono što mi je zaista važno u životu. Kad nam ostane još samo kratko vrijeme za život, sve nevažne stvari otpadnu i ostanemo licem u lice sa stvarima do kojih nam je zaista stalo.
Što smo oduvijek željeli učiniti, ali smo se bojali pokušati? Dvije najveće prepreke uspjehu u životu su strah od neuspjeha i strah od kritike. Mnogi ljudi čitav svoj život provode nogama na vlastitim kočnicama, zadržavajući se da rade ono što zaista žele zbog nekog straha. Boje se da bi mogli izgubiti vrijeme ili novac ili emocije. Boje se da ih drugi ne bi dali odobrenje.
Evo jednog od glavnih pravila za uspjeh: Nikad ne raditi ili se suzdržavati iz straha od tuđeg mišljenja. Jer istina je da zapravo niko uopće ne misli o nama. Niko zapravo ne brine o našem životu. Ovo je za većinu ljudi šok. Međutim, velika većina ljudi toliko je zaokupljena vlastitim životom i vlastitim problemima da uopće nema vremena razmišljati o drugim ljudima. Što god radili ili ne radili, odluku donosite na osnovu svojih, a ne tuđih želja. Nikada ne donosite odluku na osnovu onoga što mislite da neko drugi može misliti. Nikoga drugog zapravo nije briga.
Kakve mi aktivnosti daju najveći osjećaj važnosti? Kakve stvari radim uz predivan osjećaj samopoštovanja, samopoštovanja i ličnog ponosa? Kod koje sam se aktivnosti osjećao najsretnijim i najispunjenijim? Odgovor na ovaj niz pitanja često je naša “srčana želja”. Što god da je, sve što bi nam dalo najveću količinu radosti, što god smo oduvijek željeli učiniti, ali bojali smo se pokušaja, što god da biste učinili da smo dobili milion eura, vjerovatno je to ono za što smo stvoreni. Svaka osoba je rođena sa sposobnošću da učini nešto divno sa svojim životom. Naša je glavna odgovornost da otkrijemo što je to, a zatim da se bacimo na to.
Šta bih se usudio sanjati da znam da ne možete propasti? Da mi je uspjeh apsolutno zagarantovan, šta bi to bilo? O kakvoj sjajnoj stvari bi se usudili sanjati kad bi apsolutno znali da ne možete propsati? Naš život postaje sjajan tek kada odlučimo o svojoj glavnoj svrsi i onda radimo na tome svaki dan.

Svrha ovih pitanja je da nam pomognu da razmislimo ko smo i šta zapravo želimo od života. Krajnji cilj postavljanja ciljeva je da dosegnemo točku u kojoj smo sposobni odabrati jedan cilj, najvažniji cilj, koji želimo više od svega.

Praksa postavljanja ciljeva

Ovu praksu možemo koristiti za postavljanje i postizanje ciljeva do kraja života. Ovih 7 koraka rezimiraju najbolje tehnike koje su ikada osmišljene za postavljanje ciljeva, usmjeravanje naših aktivnosti i omogućavanje postizanja mnogo više od prosječne osobe.

Odlučite tačno šta želite i zapišite.
Kao što je spomenuto na početku ovog izvještaja, samo vas ova aktivnost svrstava u top 3% odraslih i može vam zauvijek promijeniti život.
Postavite rok za svoj cilj. Po potrebi podesite krajnje rokove.
Budite vrlo precizni u pogledu vremenskih rokova i onoga što namjeravate postići svakog dana, sedmice, mjeseca i godine. Što ste konkretniji u vezi sa rokovima i datumima, postići ćete više – i to prije nego što očekujete.
Utvrdite prepreke koje ćete morati prevladati da biste postigli svoj cilj.
Koja uska grla određuju brzinu kojom možete postići svoj cilj? Zašto već niste na svom cilju? Koja je od svih prepreka koje ćete morati prevladati najveća? Počnite s tim.
Odredite dodatna znanja, vještine i sposobnosti koja će vam trebati da postignete svoj cilj.
Zapamtite, da biste postigli nešto što nikada prije niste postigli, morate postati netko tko nikada prije niste bili. Morate razviti znanje i vještine koje nemate. Svaki novi cilj zahtijeva da na neki način postanete nova osoba razvijanjem dodatnih znanja i vještina kako biste ga postigli, tako i zadržali.
Odredite ljude, grupe i organizacije čija će vam pomoć biti potrebna za postizanje vašeg cilja.
Veliki ciljevi zahtijevaju aktivnu suradnju mnogih ljudi. Što ćete morati učiniti da biste stekli njihovu podršku? Što ćete morati učiniti da biste zaslužili njihovu podršku i podršku? Šta im je od toga? Zapamtite, sve je u vezi. Ne bojte se tražiti pomoć, čak i ako je to u obliku savjeta i uvoda od ljudi koje poznajete. Jedna osoba, jedan kontakt, mogu napraviti sve razlike između uspjeha i neuspjeha.
Napravite plan za postizanje svog cilja.
Napravite listu prepreka koje ćete morati prevladati, dodatnih znanja i vještina koje ćete steći i ljudi čija će vam pomoć trebati. Organizirajte listu u plan zasnovan na prioritetu i redoslijedu.
Odmah krenite u akciju prema svom planu.
Ovo je najvažniji korak! Jednom kad započnete, nikad ne prestajte. Učinite svaki dan nešto što vas vodi prema postizanju vašeg glavnog cilja. Postanite intenzivno orijentirani na akciju. Razvijte predrasude za akciju i osjećaj hitnosti. Budi pokretna meta. Razviti princip zamaha uspjeha. Ovaj princip jednostavno kaže da vam je jednom u pokretu mnogo lakše ostati u pokretu nego ako se potpuno zaustavite i pokušate početi iznova. Ovaj princip zamaha jedna je od velikih tajni uspjeha koju primjenjuju svi muškarci i žene s visokim uspjehom. Jednom kad počnu raditi na cilju, nikad se ne zaustavljaju dok ga ne postignu.

Djelovanje je ključ uspjeha!

Evo praktični dio koji treba odmah sprovesti. Uzmemo papir ili neku aplikaciju na mobitelu za pravljenje tekstualnih listi. Zatim zapišemo 10 ciljeva koje bismo željeli postići u sljedećih 12 mjeseci.

Bolji psihološki efekat se postigne uz poštivanje slijedećih pravila:

Ciljeve pisati u sadašnjem vremenu, kao da je prošla godina i svaki od njih je već postignut. Upotrijebiti riječi poput: Jesam, zarađujem, vozim, imam, postižem, vagam itd.
Kad god koristimo riječ „ja“ u odnosu na sebe, svjesno se fokusirajmo na to do mjere da počnemo osjećati emocije vezane za dotični cilj.

Nakon zapisanih ciljeva, listu poredati po prioritetima, odabrati onaj koji bi, ako bi ga postigli, imao najveći pozitivan utjecaj na naš život. Taj cilj tada postaje primarni princip svih naših djelovanja za sljedećih 12 mjeseci. To je naša ultimativna svrha.

Uspješni, sretni ljudi većinu vremena razmišljaju i razgovaraju o onome što žele. Naš posao je da većinu vremena razmišljamo i razgovaramo o svojim ciljevima. Kad god smo zabrinuti, razmislimo o svojim ciljevima. Kad god imamo problem, razmislimo o svojim ciljevima. Kad ujutro ustanemo, razmislimo o svojim ciljevima i posebno onom primarnom.

Ljudi su kroz stoljeća dokučili da koncentracija ima veliki efekat na realnost, sve ono na šta se insan koncentriše konstantno raste ili se više očituje. Dakle, razmislimo o onome što želimo, a zaobiđimo i ignorišimo ono što ne želimo. Fokus na neželjeno će ga samo još više privući.

Svako jutro, prije nego što započnemo dan, ponovo proći kroz zapisane ciljeve i obnoviti ih, ako treba i promjeniti ih, sve dok se ne poslože i postanu kristalno jasni. Ovo je jedna od najsnažnijih i najučinkovitijih praksi za postizanje ciljeva ikada otkrivenih. Svakog dana treba manje od pet minuta.

I ovdje je ključ…

Svaki dan je novi dan, bolji od onog prethodnog, i ne treba se striktno pozivati na jučer zapisane ciljeve. Postoji vrlo važan razlog za to, a jeste da svaki dan nanovo napišemo svoje ciljeve, vidjet ćemo da će se oni postepeno mijenjati i utančivati. Nešto nevjerovatno se dogodi između glave i ruke koja piše.

Ciljevi koje smo napisali na početku mjeseca neće biti isti oni ciljevi koje smo napisali na kraju mjeseca. Istovremeno, počet će se pojavljivati ciljevi na koje prvobitno nismo razmišljali. Da bismo ubrzali proces postizanja cilja, stvorimo jasnu mentalnu sliku u kojoj je naš cilj već postignut. Svaki put kad opišemo svoj cilj, sačekamo par sekundi za emitovanje tog filma na ekranu našeg uma. Vizualizirajmo svoj cilj kao stvarnost. Dopustimo emocijama i osjećaju ponosa i zadovoljstva koji bismo uživali da je cilj već ostvaren. Kombinacija svakodnevnog pisanja i prepisivanja ciljeva, plus vizualizacija ciljeva kao stvarnosti, pomješana s osjećajem zadovoljstva u kojem bi uživali, imat će nevjerovatan učinak na naš život.

Na kraju, aplikaciju sa ciljevima držati na vidnom mjestu na ekranu telefona, ili na papirnim karticama džepnog formata, redovito ih pregledati svaki dan. Kad god ugrabimo slobodan trenutak, izvadimo svoje ciljeve na oči, pažljivo ih pročitamo i emotivno doživimo.

Zaključak

U postavljanju ciljeva, glavni fokus je na jasnoći šta želimo, da napravimo plan za postizanje toga, a zatim da razmislimo o tome i svakodnevno radimo na tom putu.
Ova praksa če od svakoga napraviti određeniju, pozitivniju, fokusiraniju, kreativniju, optimističniju i odlučniju osobu.

Aktiviramo akcelerator vlastitog potencijala i bivamo produktivniji na nivoima višim nego smo ikada prije sanjali.

Zapamti, ne postoje ograničenja, osim ograničenja koja smo sebi nametnuli.