Tabu: Džennetske hurije?

Konstatacija: Hurije su muška zabluda! Džennet je ravnopravna nagrada svih bogobojaznih muškaraca i žena.


Iako ćutke, tradicionalni muslimani stoljećima nazor vjeruju u nelogičnu i vrlo škakljivu temu o džennetskim hurijama, koja u sebi nosi više pitanja nego odgovora. Tema koja podvaja ummet na sretne muškarce i nesretne žene, te u srcima raspiruje nezadovoljstvo prema Džennetu, pa čak i sumnju u božiju pravednost.

Tradicionalni Islam, kao i mnoge druge vjere, biva serviran kao vjera muškog Boga, koji navija za muškarce, a ženama šta ostane (ako ostane). Klasični kliše patrijarhalne religije koja se razvila kroz vijekove muške socijalne nadmoći. Velika većina općeprihvaćenih hadiskih predaja i tumačenja Kur’ana rezultat su muškog nameta i ugađanja samima sebi. Arapska žena je oduvjek bila uskraćena, a post-islamski arapi su se pobrinuli da takva i ostane, i to na oba svjeta, koristeći se alatima poput hadisa i tefsira.

To će isto uraditi muškarci svih svetonazora i vjera sa bilo čime što im padne šaka (vlasti, uprave). Imamo upečatljiv moderni primjer sa show-biznisom, modnom industrijom, pa čak i sportom, gdje je žena krajnje eksploatisana u svim mogućim aspektma. Bacite pogled na pravilnike oblaćenja sportistkinja. Eto! Poenta je da muškarci koji imaju upravu, uvijek će sebi stvarati svijet gdje je žena objekat zabave i požude, radilo se o nečemu na dunjaluku ili ahiretu.

Istinska Allahova poruka čovječanstu, a koja se isključivo nalazi u Njegovim objavama, završavajući Kur’anom, nema nepravde niti polne diskriminacije. Njegova poruka je jasna, sažeta, precizna i jednostavna. Objava nas podučava, odgaja i usmjerava, a vrlo malim dijelom ograničava.

Stoga, prije nego objasnim šta/ko su hurije, želim da napomenem na jedan od osnovnih rezultata svih mojih istraživanja; a to je da je većina vjerovanja (akideta) današnjeg Islama (bez obzra na pravac) zapravo ljudska tvorevina, subjektivno tumačenje i razumjevanje uleme ograničeno socijalnim i političkim prilikama, javnim mnijenjem, vremenom ili prostorom u kojem su živjeli. Vrlo mali dio Islama se konkretno pozivana izvornu objavu, Kur’an, na njegovo tumačenje u izvornom obliku (pojašnjenje ajeta ajetom ili svojevremenim arapskim jezikom) bez predrasuda i primjesa hadiskih predaja ili israilijata. No, šta je bilo, bilo je. Kako sam i ranije govorio, Islam je kidnapovan od strane patrijarhalnih arapskih plemena, a potom sistematski prilagođen muškim strastima po pitanju žena ili imetka. Za sve to, neko će morati odgovarati pred Velikim Bogom.

Rasprostranjena vjerovanja oko Hurun Ein (Hurijama)

Uvriježeno tumačenje ajeta koji govore, ili navodno govore, o hurijama ide u nekoliko smjerova:

  • Tradicionalno vjerovanje:
    Termin (حور عين – huur eiin) se odnosi na specijalno stvorene žene u džennetu za seksualno uživanje muškaraca. Njih ima puno, i muškarci će dobiti zasluženu količinu tih žena. Opisane su kao vječite djevice, bjelkinje, providne kože, velikih crnih očiju,…uz dodatak mnogih drugih erotskih epiteta. Muškarci će s njima imati spolni odnos koji će trajati stoljećima.
  • Kontroverzni stavovi:
    1. Termin se odnosi na vjernice. Nakon dunjalučkog života, biće pretvorene u hurije.
    2. Termin se odnosi na vrstu meleka, sluge ili prijatelje džennetlijama, bez obzira na spol. Nemaju nikakvu seksualnu ulogu, već ulogu društva, usluge, zabave…i sl.
    3. Termin se odnosi na posebno stvorena dinamična bića koja bivaju dodjeljena svakom dženetliji kao par, bez obzira na spol, i imaju mogućnost da budu šta god njihov vlasnik (dženetlija) poželi.
    4. Termin se odnosi na voće u džennetu.
    5. Termin se odnosi na izvore pića koji kolaju ispred dženetlija dok jedu i uživaju u svojim šatorima jedni naspram drugih.

Većina muslimana nikada nije ni razmišljalo o tome da bi ajeti mogli značiti nešto drugačije od tradicionalnog vjerovanja, koje je ujedno najpoznatije i najpriznatije, iako ženama najomrženije.

Prije nego spomenem ajete koji govore na ovu temu, naveo bih nekoliko pitanja koja predstavljaju pravi problem i izazov tradicionalnom shvatanju, gdje su “huurun eiinun” džennetske žene za seksualno naslaživanje:

  1. Da li doliči Gospodaru svjetova da ugosti vjernike (uključujući muškarce i žene, raznih rasa i nacija, raznih ukusa i običaja, raznih pogleda i rezonovanja…) izvanzemaljskim seksom? Mi, ljudi, bi se postidili toga da nekoga podstaknemo na trud obećavajući mu gostoprimstvo u svojim baštama uz seksualne usluge, a pogotovu ne seksom sa bićima koja uopće nisu ljudska.
  2. Da li se to Allahu sviđaju bijele krupnooke crnooke žene pa podstiče ljudski rod na dobra djela obećavajući im iste?! To bi značilo da je On namjerno stvorio mnoge žene da budu ružne, jer nisu bijele, nisu crnooke, nisu krupnooke.
  3. Zašto se ajeti obraćaju svim vjernicima (muškim i ženskim) a potom im se nudi seksualni užitak isključivo sa ženama? Hoće li žene vjernice u džennetu biti lezbejke?
  4. Šta ako muškarac dženetlija ne voli žene ili ne osjeća privlačnost prema njima? Šta ako vjernik voli crne, žute ili crvene žene sa malim očima, ili očima u boji? Šta ako je vjernik eskim ili japanac?
  5. Da li će žene biti primorane na svoje muževe na ahiretu? Šta ako nemaju muža? Šta ako ga imaju, ali ga mrze i ne podnose?
  6. Kada muškarac bude zauzet seksualnom aktivnošću sa hiljadama hurija, da li će njegova dunjalučka supruga čekati stoljećima dok on ne završi?
  7. Kur’an spominje dječake, da li su oni ženska nagrada ekvivalentna hurijama?

…i mnoga druga pitanja koja dovode vjernike, a pogotovu vjernice, da od obećane “nagrade” doživljavaju kaznu.

Neki tradicionalisti su dali odgovore koji su ženama od dženneta napravili džehennem. Jedan od njihovih pokušaja opravdanja ovakvih ispada u tefsiru jeste tvrdnja da će Allah učiniti da dženetlije vole baš to što im je On stvorio kao nagradu, no, ta zakrpa je gora od rupe!
Ako je tako, onda Kur’anski opis nagrade nema nikakvog smisla za ljude na dunjaluku, kad’ će ljudi ionako biti primorani da to vole i žele tek na ahiretu… čemu onda ohrabrivanje i tješenje vjernika (u Kur’anu) nečim što Allah zna da oni trenutno (na dunjaluku dok čitaju Kur’an) ne vole?! Kao da ti kažem “uradi to i to, ja ću te počastiti kuhanim puževima! Nema veze što ti to sada ne voliš, ali kad dođeš meni ja ću te drogirati i ti ćeš to rado pojesti.” Kakav fajda od takvog podsticanja?!
S druge strane, zar je Allah bio nemoćan da stvori nešto što svi vole, pa je morao pribjeći prisili na ahiretu jer Mu je nestalo blagodati pa je stavio na ponudu samo ono što je ostalo na stanju?! Zar nije Allah vlasnik riznica Nebesa i Zemlje?

Jezičko značenje

Počeo bih sa jezičkim značenjem spornog termina, koji se u arapskom jeziku sastoji od dvije riječi, (Hurun-حور) i (Einun-عين).

Moram napomenuti da ovaj termin nikada u Kur’anu nije došao sa određenim članom EL (npr. الحور ) niti u genitivnoj vezi (npr. حور العين), kao što to tradicionalna ulema često koristi, gdje je značenje potpuno izmjenjeno. Uz takvu iskrivljenu upotrebu, termin bi označavao “krupnooku crnooku”, no to je u originalnom obliku isključeno značenje.

Hûr – je množina od imenice (حارة – harra) od glagola (حار يحور حورا) što označava promjenu, izmjenu, oscilaciju (u smislu da ide tamo-ovamo), vraćanje (na početak). Od istog korjena postje i drugi termini u Kur’anu, kao što je (Havarijun الحواريون) – oni koji su se stalno vraćali do Isa a.s. da nauče nešto novo i da postanu bolji. Termin (Hivar) – dijalog, govor koji se kreće tamo-vamo između sugovornika. Opis nevjernika u ajetu (إِنَّهُ ظَنَّ أَن لَّن يَحُورَ –  “On je bio ubjeđen da se (poslije smrti) neće ponovo vratiti u život”)… i mnogi drugi primjeri iz Kur’ana koji dokazuju da ova riječ nema veze sa ženama velikih crnih očiju.

Ein – je množina riječi Ujun (potoci), koja je takođe množina riječi Ajn (potok, izvor vode). Dakle, množina množine, nešto kao naša riječ “potočje”.

Shodno tome, termin “Hurun Einun” bi se mogao prevesti kao “potočje koje oscilira i cirkuliše”.

Napomena: Kur’anski opis ahireta je metaforičan pristupačan našem shvatanju, i on nije stvaran, jer je ta stvarnost nama nepojmljiva. Zato Allah kaže مَّثَلُ الْجَنَّةِ الَّتِي وُعِدَ الْمُتَّقُونَ﴾‏… ﴿ “Primjer Dženneta koji se obećava bogobojaznim…”. Opisi su samo nama shvatljiv dunjalučki primjer.

فَلَا تَعْلَمُ نَفْسٌ مَّا أُخْفِيَ لَهُم مِّن قُرَّةِ أَعْيُنٍ جَزَاءً بِمَا كَانُوا يَعْمَلُونَ ‎﴿١٧﴾

I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju. (Es-Sedždah 17)

Allahova pravedna nagrada

Ono što je iniciralo ovo moje sitraživanje jeste moje srčano i podsvjesno poricanje mogućnosti nepravde na Ahiretu. Zato želim da slijedećim ajetima učvrstim princip o božijoj pravdi.

فَاسْتَجَابَ لَهُمْ رَبُّهُمْ أَنِّي لَا أُضِيعُ عَمَلَ عَامِلٍ مِّنكُم مِّن ذَكَرٍ أَوْ أُنثَىٰ ۖ بَعْضُكُم مِّن بَعْضٍ

“Pa im se odazva Gospodar njihov; Ja ničiji trud neću zanemariti, bilo da je muško ili žensko. Vi ste jedni od drugih…” – Alu Imran 195

وَمَن يَعْمَلْ مِنَ الصَّالِحَاتِ مِن ذَكَرٍ أَوْ أُنثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَأُولَٰئِكَ يَدْخُلُونَ الْجَنَّةَ وَلَا يُظْلَمُونَ نَقِيرًا ‎﴿١٢٤﴾‏

“A ko bude neka dobra dijela činio, bilo muško ili žensko, a vjernik je, takvi će ući u Džennet i nimalo neće biti zakinuti.” – Ennisa 124

مَنْ عَمِلَ صَالِحًا مِّن ذَكَرٍ أَوْ أُنثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَلَنُحْيِيَنَّهُ حَيَاةً طَيِّبَةً ۖ وَلَنَجْزِيَنَّهُمْ أَجْرَهُم بِأَحْسَنِ مَا كَانُوا يَعْمَلُونَ ‎﴿٩٧﴾‏

“Ko dobra djela bude činio, muško ili žensko, a vjernik je, lijepim životom ćemo ga proživjeti i nagradićemo ih zasluženom nagradom za najbolje što su radili.” – Ennahl 97

مَنْ عَمِلَ سَيِّئَةً فَلَا يُجْزَىٰ إِلَّا مِثْلَهَا ۖ وَمَنْ عَمِلَ صَالِحًا مِّن ذَكَرٍ أَوْ أُنثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَأُولَٰئِكَ يَدْخُلُونَ الْجَنَّةَ يُرْزَقُونَ فِيهَا بِغَيْرِ حِسَابٍ ‎﴿٤٠﴾‏

“Ko loše djelo učini, neće ispaštati osim toliko, a ko uradi dobro djelo, muško ili žensko, a vjernik je, oni će ući u Džennet, u njemu će imati opskrbu bez računa.” – Gafir 40

 

Ajeti koji spominju (hur ein), tkz. hurije

Samo su četiri ajeta u kojima se spominju “hurun” kao džennetska nagrada, a tri su od njih sa izrazom “hurun einun”, a svi ostali ajeti za koje se smatra da se odnose na hurije, nemaju veze s tim. To ću pojasniti u nastavku teksta.

إِنَّ الْمُتَّقِينَ فِي مَقَامٍ أَمِينٍ ‎﴿٥١﴾‏ فِي جَنَّاتٍ وَعُيُونٍ ‎﴿٥٢﴾‏ يَلْبَسُونَ مِن سُندُسٍ وَإِسْتَبْرَقٍ مُّتَقَابِلِينَ ‎﴿٥٣﴾‏ كَذَٰلِكَ وَزَوَّجْنَاهُم بِحُورٍ عِينٍ ‎﴿٥٤﴾‏

A oni koji su se Allaha bojali, oni će na sigurnu mjestu biti, (51) usred bašča i izvora, (52) u dibu i kadifu obučeni i jedni prema drugima. (53) Eto, tako će biti i Mi ćemo ih upariti sa hurun ein (Ed-Duhan 54)

إِنَّ الْمُتَّقِينَ فِي جَنَّاتٍ وَنَعِيمٍ ‎﴿١٧﴾‏ فَاكِهِينَ بِمَا آتَاهُمْ رَبُّهُمْ وَوَقَاهُمْ رَبُّهُمْ عَذَابَ الْجَحِيمِ ‎﴿١٨﴾‏ كُلُوا وَاشْرَبُوا هَنِيئًا بِمَا كُنتُمْ تَعْمَلُونَ ‎﴿١٩﴾‏ مُتَّكِئِينَ عَلَىٰ سُرُرٍ مَّصْفُوفَةٍ ۖ وَزَوَّجْنَاهُم بِحُورٍ عِينٍ ‎﴿٢٠﴾

A čestiti će biti u džennetskim baščama i blaženstvu (17) i u onom što im je Gospodar njihov dao će uživati – njih će Gospodar njihov patnje u ognju sačuvati. (18) “Jedite i pijte i neka vam je prijatno, to je za ono što ste radili!” (19) Biće naslonjeni na divanima poredanim, i uparićemo ih sa hurun ein. (Et-Tur 20)

وَالسَّابِقُونَ السَّابِقُونَ ‎﴿١٠﴾‏ أُولَٰئِكَ الْمُقَرَّبُونَ ‎﴿١١﴾‏ فِي جَنَّاتِ النَّعِيمِ ‎﴿١٢﴾‏ ثُلَّةٌ مِّنَ الْأَوَّلِينَ ‎﴿١٣﴾‏ وَقَلِيلٌ مِّنَ الْآخِرِينَ ‎﴿١٤﴾‏ عَلَىٰ سُرُرٍ مَّوْضُونَةٍ ‎﴿١٥﴾‏ مُّتَّكِئِينَ عَلَيْهَا مُتَقَابِلِينَ ‎﴿١٦﴾‏ يَطُوفُ عَلَيْهِمْ وِلْدَانٌ مُّخَلَّدُونَ ‎﴿١٧﴾‏ بِأَكْوَابٍ وَأَبَارِيقَ وَكَأْسٍ مِّن مَّعِينٍ ‎﴿١٨﴾‏ لَّا يُصَدَّعُونَ عَنْهَا وَلَا يُنزِفُونَ ‎﴿١٩﴾‏ وَفَاكِهَةٍ مِّمَّا يَتَخَيَّرُونَ ‎﴿٢٠﴾‏ وَلَحْمِ طَيْرٍ مِّمَّا يَشْتَهُونَ ‎﴿٢١﴾‏ وَحُورٌ عِينٌ ‎﴿٢٢﴾‏ كَأَمْثَالِ اللُّؤْلُؤِ الْمَكْنُونِ ‎﴿٢٣﴾

i oni prvi – uvijek prvi! (10) Oni će Allahu bliski biti (11) u džennetskim baščama naslada – (12) biće ih mnogo od naroda drevnih, (13) a malo od kasnijih – (14) na divanima izvezenim, (15) jedni prema drugima na njima će naslonjeni biti; (16) obilaziće ih vječito mlada djeca, (17) sa čašama i ibricima i peharom punim pića iz izvora tekućeg – (18) od koga ih glava neće boljeti i zbog kojeg neće pamet izgubiti – (19) i voćem koje će sami birati, (20) i mesom ptičijim kakvo budu željeli. (21) I hurun ein, (22) kao biseri u školjkama skrivenom – (23) kao nagrada za ono što su činili. (El Vakia 24)

فِيهِمَا فَاكِهَةٌ وَنَخْلٌ وَرُمَّانٌ ‎﴿٦٨﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٦٩﴾‏ فِيهِنَّ خَيْرَاتٌ حِسَانٌ ‎﴿٧٠﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٧١﴾‏ حُورٌ مَّقْصُورَاتٌ فِي الْخِيَامِ ‎﴿٧٢﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٧٣﴾‏ لَمْ يَطْمِثْهُنَّ إِنسٌ قَبْلَهُمْ وَلَا جَانٌّ ‎﴿٧٤﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٧٥﴾‏ مُتَّكِئِينَ عَلَىٰ رَفْرَفٍ خُضْرٍ وَعَبْقَرِيٍّ حِسَانٍ ‎﴿٧٦﴾

u njima će biti voća, i palmi, i šipaka – (68) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (69) u njima će biti dobrota prelijepih – (70) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! – (71) hurun šatorima ograničenim – (72) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! – (73) koje prije njih ni čovjek ni džaan nije dodirnuo – (74) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (75) Oni će biti naslonjeni na uzglavlja zelena, prekrivena ćilimima čarobnim i prekrasnim (Er-Rahman 76)

Analiza ajeta

U svim ovim ajetma, koji se jasno odnose na muškarce i žene podjednako, nema pomena ahiretskoj erotici i dženetskom seksu. Očigledno da je “hur ein” dio džennetske blagodati i nagrade i uvijek je vezan za grupno uživanje džennetlija uz hranu i piće.

Primjećujemo da se u dvije sure, Ed-duhan i Et-tur, spominje glagol “تزويج – uparivanje”, koje se greškom prevodi i tumači kao “ženidba”, što je neispravno iz više razloga.
Kao prvo, nakon glagola je korišten prilog “ب – sa” što označava da je uparivanje uz korištenje nečega a ne tom imenicom konkretno. Arapi nikada neće reči “oženio sam se sa ženom”, nego će reći “oženio sam ženu”. Slično što je u našem jeziku neispravno reći “vozio sam se sa autom”, nego treba reći “vozio sam auto”. Prva je nedovršena misao, jer vožna sa autom podrazumjeva da smo se ja i auto skupa vozili u nekom trećem vozilu. Tako i u Kur’anu, “sparivanje sa hurun ein” ne znači da je neko oženjen hurijom, već da Allah sa tim hurun einom spaja džennetlije. Oni će u tim blagodatima uživati i biće sjedinjeni uz upotrebu hurun eina.
Kao drugo, termin “زوج – Zevdž” u Kur’anu ima više upotreba, i ne mora označavati supružnike. On često označava “one koji su isti takvi” ili “vrstu, kategoriju”, suprotanost, i sl.
Kao treće, kontekst ovih ajeta ne upućuje na privilegovanu mušku nagradu djevicama za seksualno uživanje. Ajeti su u kontekstu zajedničke nagrade za sve vjernike, muške ili ženske, koji jedu i piju u izobilju.

U suri El Vakia, spominju se djeca koja će obilaziti dženetlije, muške i ženske, služeći ih jelom i pićem, a potom se rečenica nadovezuje sa “… i hurun einun” u nominativu, čiji glagol je na početku “obilaziće ih djeca…i hurun einun”. Dakle, radi se o nečemu što će stalno kolati oko dženetlija. Nakon toga se to upoređuje sa biserima iz školjki, što više aludira na bistrinu i čistoću neke tvari nego na žene za seks.

U suri Er-Rahman, spominnju se “lijepe dobrote” koje se često tumače kao “žene ljepotice”, no to je jezički pogrešno, jer ovakav izraz (خَيْرَاتٌ حِسَانٌ) jedino odgovara za nežive stvari. U istoj suri se spominju “hurun” koji su ograničeni šatorima, dakle nema ih mimo šatora. Nije ih doticao niko prije dženetlija. Glagol (طمث – tamese) korišten za “doticanje” se isključivo koristi za stvari, a ako bi se odnosio na žene, bio bi glagol “مس أو لامس – messe ili lamese” koji u Kur’anu korespondira značenju fizičkog odnosa sa ženama. Dakle, i u ovom ajetu hurun je stvar a ne žena.

Šta ili ko su hurun einun?

Moje istraživanje me dovelo do zaključka da hurije nikako nisu žene za dženetski seks, niti se radi o ovodunjalučkim ženama, niti se radi o bilo kakvim ženskim bićima. Nisu djevojčice koje služe, niti su meleki. Nisu tijela koja se pretvaraju po želji dženetlije, iako ovo poslijednje mišljenje ima jako utemeljenje.

Uzevši u obzir jezičko značenje termina “hurun einun”, Allahovu pravdu prema svim vjernicima, muškima ili ženskima, kontekst kur’anskih ajeta u kojima se opisuje džennetsko uživanje, postaje jasno da Allah vjernicima govori o potocima nekog pića koji cirkulišu i kolaju po šatorima u kojima dženetlije, sjedeći na divanima jedni prema drugima, jedu i piju. Ti potoci pića, koji oko njih obilaze, biće medij koji ih sve ujedinjava i spaja.

Moguće da se odnosi na piće koje će svakom dženetliji biti drugačije, te će se pretvarati i mijenjati po volji onoga ko ište.

Ajeti koji se pogrešno tumače

وَفَاكِهَةٍ كَثِيرَةٍ ‎﴿٣٢﴾‏ لَّا مَقْطُوعَةٍ وَلَا مَمْنُوعَةٍ ‎﴿٣٣﴾‏ وَفُرُشٍ مَّرْفُوعَةٍ ‎﴿٣٤﴾‏ إِنَّا أَنشَأْنَاهُنَّ إِنشَاءً ‎﴿٣٥﴾‏ فَجَعَلْنَاهُنَّ أَبْكَارًا ‎﴿٣٦﴾‏ عُرُبًا أَتْرَابًا ‎﴿٣٧﴾

i usred voća svakovrsnog (32) kojeg će uvijek imati i koje neće zabranjeno biti, (33) i na divanima uzdignutim. (34) Mi smo ih posebno stvorili (35) i novim ih učinili (36) bez mahana, stepena istog (37) za one sretne; (Al-Waqi’a 38)

Ljudi su sebi protumačili da se ajeti 35-37 odnose na seks žene, koje su navodno posebno stvorene, uvijek djevice, omiljene muževima, godina istih. Jezički bi se to moglo tako reći, ali kontekst ajeta ne ide u tom smjeru. Ajeti govore o voću i divanima (za sjedenje ili ležanje) koji će biti posebno stvoreni za njih, koji će uvijek biti novi i ne korišteni. Voće bez mahana, i uvijek zrelo. Neće biti crvavog ili pokvarenog voća. Na granama će svi plodovi biti na istom stepenu zrelosti. Uopće se ne govori o djevicama za muško iživljavanje.

إِلَّا عِبَادَ اللَّهِ الْمُخْلَصِينَ ‎﴿٤٠﴾‏ أُولَٰئِكَ لَهُمْ رِزْقٌ مَّعْلُومٌ ‎﴿٤١﴾‏ فَوَاكِهُ ۖ وَهُم مُّكْرَمُونَ ‎﴿٤٢﴾‏ فِي جَنَّاتِ النَّعِيمِ ‎﴿٤٣﴾‏ عَلَىٰ سُرُرٍ مُّتَقَابِلِينَ ‎﴿٤٤﴾‏ يُطَافُ عَلَيْهِم بِكَأْسٍ مِّن مَّعِينٍ ‎﴿٤٥﴾‏ بَيْضَاءَ لَذَّةٍ لِّلشَّارِبِينَ ‎﴿٤٦﴾‏ لَا فِيهَا غَوْلٌ وَلَا هُمْ عَنْهَا يُنزَفُونَ ‎﴿٤٧﴾‏ وَعِندَهُمْ قَاصِرَاتُ الطَّرْفِ عِينٌ ‎﴿٤٨﴾‏ كَأَنَّهُنَّ بَيْضٌ مَّكْنُونٌ

A Allahovi iskreni robovi (40) posebnu će opskrbu imati, (41) razno voće, i biće poštovani (42) u džennetskim baščama nâslādā, (43) na divanima, jedni prema drugima, (44) biće posluženi pićem – iz izvora koji će stalno teći – (45) bijelim i prijatnim onima koji budu pili, (46) od njega neće glava boljeti i od njega se neće pamet gubiti. (47) Pored njih će biti izvori na dohvat ruke, (48) kao da su bijelo biserje čuvano. (As-Saffat 49)

Ajeti u suri Saffat spominju da će kod (pored) dženetlija biti “kasiratu tarf”, što su mnogi protumačili kao žene koje predase gledaju, što u ovom kontekstu nema nikakvog smisla. Izraz je mnogo prirodnije da se koristi u značenju “na dohvat ruke” nego “žene koje gledaju predase”. Ajeti su o piću, i jasno spominje potoke. Dalje ih Allah poredi sa dobro čuvanim bijelim biserjem (بيض) koje neko prevodi kao “jaja pokrivena”, što opet nema smisla u ovom kontekstu. Dakle ajeti govore o izvorima pića koji su na dohvat ruke, bijeli i bistri kao dobro čuvano biserje.

جَنَّاتِ عَدْنٍ مُّفَتَّحَةً لَّهُمُ الْأَبْوَابُ ‎﴿٥٠﴾‏ مُتَّكِئِينَ فِيهَا يَدْعُونَ فِيهَا بِفَاكِهَةٍ كَثِيرَةٍ وَشَرَابٍ ‎﴿٥١﴾‏ ۞ وَعِندَهُمْ قَاصِرَاتُ الطَّرْفِ أَتْرَابٌ ‎﴿٥٢﴾‏ هَٰذَا مَا تُوعَدُونَ لِيَوْمِ الْحِسَابِ ‎﴿٥٣﴾‏ إِنَّ هَٰذَا لَرِزْقُنَا مَا لَهُ مِن نَّفَادٍ ‎﴿٥٤﴾‏

edenski vrtovi, čije će kapije biti za njih otvorene, (50) u kojima će se odmarati, i raznovrsno voće i piće tražiti. (51) Pored njih će biti, na dohvat ruke, podjednako uzrelo voće. (52) “To je ono što vam se obećava za Dan u kome će se račun polagati; (53) to će, doista, opskrba Naša biti, koja nikada neće ponestati!” (Sad 54)

Ajet 52 iz sure Sad se tumači kao i prethodni iz sure Saffat, gdje muslimani vjeruju da se govori o ženama koje kratko vide, gledaju ispred sebe. Istina je da bi pravi prijevod ovog termina (قَاصِرَاتُ الطَّرْفِ) bio zastrašujući ukoliko se pretpostavi da se radi o ženama, jer bi bukvalno značilo da su tim ženama kratki udovi. No, jasno je da se radi o voću koje je podjednako uzrelo i na niskim granama koje su na dohvat ruke.

Ono što govori tome u prilog je i nastavak u kojem se kaže da je sve to nabrojano u ajetu “rizk – opskrba”  koje neće ponestati “nefad”. Oba termina se isključivo koriste za nežive predmete, i nikada nećemo naći da Kur’an kaže za žene ili djecu ili ljude općenito da su obskrba, ili da će ponestati (nefad). Za živa bića se koriste potpuno drugačiji izrazi na arapskom jeziku.

فِيهِمَا عَيْنَانِ تَجْرِيَانِ ‎﴿٥٠﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٥١﴾‏ فِيهِمَا مِن كُلِّ فَاكِهَةٍ زَوْجَانِ ‎﴿٥٢﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٥٣﴾‏ مُتَّكِئِينَ عَلَىٰ فُرُشٍ بَطَائِنُهَا مِنْ إِسْتَبْرَقٍ ۚ وَجَنَى الْجَنَّتَيْنِ دَانٍ ‎﴿٥٤﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٥٥﴾‏ فِيهِنَّ قَاصِرَاتُ الطَّرْفِ لَمْ يَطْمِثْهُنَّ إِنسٌ قَبْلَهُمْ وَلَا جَانٌّ ‎﴿٥٦﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٥٧﴾‏ كَأَنَّهُنَّ الْيَاقُوتُ وَالْمَرْجَانُ ‎﴿٥٨﴾

u kojima (prethodno pomenute dvije bašte) će biti dva izvora koja će teći – (50) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! – (51) u njima (baštama) će od svakog voća po dvije vrste biti – (52) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (53) Odmaraće se (prethodno pomenute dženetlije) na posteljama čije će postave od kadife biti, a plodovi u oba perivoja se nadviše – (54) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (55) U njima su plodovi na dohvat ruke, prije njih ih ni čovjek ni džaan nije dodirnuo – (56) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (57) kao da su dragulji i koralji– (Ar-Rahman 58)

Sura Er-Rahman ima dosta misterioznih opisa dženneta, između ostalog je i ovaj u ajetu 56 kojeg sam ranije navodio, gdje se također govori i voću, netaknutom od strane ljudi ili džanova (meleka). Dakle, svježe, pristupačne, tek uzrele, savršene voćke koje imaju osobine dragulja po čistoći i glatkom obliku, ili osobine koralja po bojama i grubom obliku.

Napomana: U našim prijevodima Kur’ana, ovi ajeti imaju iskrivljeo značenje, shodno tumačenjima tradicionalne uleme, a ne shodno jezičkom značenju istih.

Hadisi o hurijama

I pored mog jasnog stava i srčanog ubjeđenja da je velika većina hadisa samo narodna ostavština viševjekovnog izmišljanja muslimana ili pak laganja arapa i drugih na Poslanika Islama, moram se osvrnuti na činjenicu postojanja hadisa o opisima Dženneta i džennetskih uživanja, jer se u njima često spominju tkz. hurije.

Ne bih da navodim konkretne predaje, jer ih je i suviše mnogo, no, muslimani su globalno upoznati s njima kroz literaturu za šire mase ili hutbe.

Sama činjenica da su takve teme oduvjek svima privlačile pažnju, a najviše su prepričavane u muškim krugovima, te su korištene za razne socijalne podstrijeke ili politička huškanja, a prenosili su ih isključivo muškarci, u vremenu i prostoru koje oskudjeva uživanju sa ženama, dovoljna je da objasni odakle dolaze toliko udaljeno i kontradiktorno opisivanje Dženneta, a koji je strogi gajb i čiji opis je ekskluzivno pravo Stvoritelja dž.š.

Predaje na ovu temu, koje se pripisuju plemenitom Poslaniku a.s., većinom su okarakterisane kao lažne ili slabe, a i većina onih koje su dobile ocjenu ispravnosti prenosilaca imaju vrlo upitan sadržaj, jer se kose s Kur’anom te odišu duhom bajke i nezrele izmišljotine.

Mnogi krajnje detaljni opisi u općepoznatim hadisima, poput velikih očiju, dlačica na licu i sl., specifični su za perzijske žene ili žene dalekog istoka, što meni sugeriše vjerovatnoću narodnog porjekla tih predaja.

U nekim (sahih) hadisima se spominje da će dunjalučke žene biti ljepše od hurija sedamdeset puta. Ko želi huriju koja je ružnija od njegove žene sedamdeset puta? Zar da Gospodar svjetova nagrađuje vjernike s nečim što je mnogo lošije od onoga što imaju i najgori nevjernici na dunjaluku?!

Bilo kako bilo,  kao što sam već drugdje dokazivao, Poslanik a.s. nije znao gajb, niti je govorio po hiru svome, niti je propovjedao mimo Kur’ana bez objave i dokaza jasnog.

Zaključak

  • Allah je savršeno pravedan prema svim vjernicima, muškim i ženskim.
  • Opisi Dženneta su isključivo Allahovo pravo, i većina tradicionalnih opisa nema osnovu u Allahovoj knjizi.
  • Kur’anski termin “Hurun Ein – Hurije” se definitivno ne odnosi na žive seks lutke za muške perverzije.
  • Žene su ravnopravne sa muškarima na ahiretu. Svi će podjednako odgovarati ili biti nagraženi. Muškarci nemaju privilegiju sa stvorenjima za seks.
  • U Kur’anu nema indikatora da je spolni snošaj na repertoaru nagrada. Štaviše, Kur’an aludira da džennetlije nemaju spol niti potrebu za seksualnim aktom.
  • Mnogi ajeti koj se tumače kao dokaz za hurije nemaju veze s tim, već govore o voću ili prostirkama za sjedenje.
  • Huruje su zapravo potoci pića koji cirkulišu unutar dženetskih šatora. Njima će Allah spajati prisutne džennetlije.

11 komentara
  • Nepoznato

    Dobrodošao nazad. I odličan tekst. Allah te nagradio

  • Nepoznato

    Selam dragi Kenane. Imam pitanje za tebe nevezano za ovu temu. Da li znas ko je smislio nazive Kuranskih sura? Pošto danas vidim da se sura Gafir naziva jos i El Mumin. Pa onda kasnije saznajem da ima i drugih sura koje imaju više naziva. Zanima me jesu li obicni ljudi poput nas izmišljali nazive sura, ili su ti nazivi od Boga dato nadahnuće Muhammedu a.s? Nadam se da znaš odgovor na ovo pitanje, pošto ga ja nigdje na internetu ne mogu naći. Hvala unaprijed.

    • Kenan

      Alejkumusselam. Koliko trenutno znam, ulema se oduvjek razilazila po pitanju imena sura. Razlog tome su oprečne i često nejasne istorijske predaje ili hadisi po tom pitanju. Neki su smatrali da su “tevkifije – došla objavom”, drugi su smatrali da su samo neka imena “objava” a ostale sure su imenovane od strane ashaba, dok treći kažu da su sva imena sura zapravo narodno nasljedstvo, koje je Poslanik odobrio.
      Ovo posljednje, po meni, ima najviše smisla…kako kažeš, neke sure imaju više imena u “narodu”. Ako je tačno da su sure objavljivane u dijelovima, a neke čak sastavljane godinama, teško da su takve sure u startu imale neko specifično ime. Najvjerovatnije je Poslanik a.s. davao imena nekim kratkim i čitavim surama u sklopu podučavanja. Postoji velika vjerovatnoća da se u narodu govorilo “sura u kojoj se spominje krava…”, “sura u kojoj se spominje Imranova porodica…” i sl. Vjerujem da se i sam Poslanik a.s. služio istom metodom, pogotovu dok sure još nisu bile kompletne. Vjerovatno su se tako vremenom formirala imena sura. Isti princip kojim nastaje i druga terminologija, gdje se ljudi jednostavno vremenom ujedine i slože na skraćenom terminu sa specifičnim značenjem.
      Moje mišljenje je da imena sura nisu dio objave niti dio Kur’ana.
      Kur’an se nikada ne referiše na neku suru poimenično, i pored toga što se u neodređenom smislu spominju sure na desetak mjesta u Kur’anu. Čak i kada ima neka referenca, kaže
      وَيَقُولُ الَّذِينَ آمَنُوا لَوْلَا نُزِّلَتْ سُورَةٌ ۖ فَإِذَا أُنزِلَتْ سُورَةٌ مُّحْكَمَةٌ وَذُكِرَ فِيهَا الْقِتَالُ
      “I govore oni koji ne vjeruju: “Što se ne objavi sura?” Pa kad je objavljena sura presudna i pomenuta u njoj borba,…”
      Ajet se definitivno odnosi na neku suru u Kur’anu, a činjenica da ju Allah nije nazvao imenom govori da ta imena vjerovatno nisu odmah formirana niti su dio objave.
      Takođe, što doprinosi mojoj teoriji, jeste da u starim rukopisima mushafa nisu postojala imena sura, nego su se sure samo odvajale bismillom.
      Jedno je sigurno, a to je da prave prilike i okolnosti nastanka imena sura ne možemo zasigurno znati.

  • sadik

    selam, imam pitanje: je li ispravno tumacenje sure El Fatiha gdje se kaze ” … a ne na put onih na koje si se Ti rasrdio i koji su zalutali..” da se ovaj dio odnosi na jevreje i krscane. Hvala

    • Kenan

      Definitivno ne. To se odnosi na one za koje se u Kur’anu kaže da se Allah na njih rasrdio ili naljutio, ma ko oni bili. Možda takvih ima među jevrejima ili kršćanima, ali ih ima među svima drugima.
      Primjer je ajet
      وَمَن يَقْتُلْ مُؤْمِنًا مُّتَعَمِّدًا فَجَزَاؤُهُ جَهَنَّمُ خَالِدًا فِيهَا وَغَضِبَ اللَّهُ عَلَيْهِ وَلَعَنَهُ وَأَعَدَّ لَهُ عَذَابًا عَظِيمًا ‎﴿٩٣﴾‏
      A ko ubije vjernika namjerno, tad je plaća njegova Džehennem, vječno će biti u njemu, i rasrdiće se Allah na njega i prokleće ga i pripremiti mu kaznu užasnu. (93)

  • Mire

    Esselamu Alejkum
    Brate Kenane, možeš li mi nešto objasniti? Koliko teško je u stvari prevesti originalni Kur’anski arapski na neki drugi jezik? Čitajući mnoge prijevode Kur’ana naišao sam na mnogobrojne logičke pogreške tako da me zanima za početak, koliko je tačan prijevod opisanih naučnih otkrića u Kur’anu?

    • Kenan

      Alejkumusselam. Mogao bi se prevesti sa koristenjem arapskih termina na nekim mjestima koja imaju kompleksno značenje, a potom te termine pojasniti na margini ili fusnoti. Primjer su ovi ajeti koji pominju “hurun einun”…što bi trebalo prevesti kao “cirkularno vrelje” ili “frekventno potočje”, ili ostaviti arapski termin a onda pojasniti šta bi to sve moglo da znači.
      A da se prevede na drugi jezik, korisiteći korespondne riječi, je nemoguće, jer nemaju svi jezici sve riječi sa istim značenjem.

  • Nepoznato

    Selam Kenane.
    Pitam kao laik, ne poznavajući arapski jezik, da li ova riječ ” ein ” može također značiti i “suštinu”, a “hur ein” značiti “suština kojoj se vraćamo” ? Inače, sve pohvale za tvoje tekstove i najavio si nam nekad prije i tekst o Ademu a.s. i Džennetu, pa kada se tome možemo nadati?

    • Kenan

      Alejkumusselam,
      Nisam naišao da je neko za taj termin naveo značenje u tom smislu.
      O Ademu i njegovom džennetu ima ovdje.

      • Nepoznato

        Hvala Kenane.
        Čitao sam, a evo još sam jednom pročitao i hvala Bogu ne dosadi mi, ali sam mislio malo detaljnije o ovoj temi, kao što si rekao u tekstu: “Ja ću se ovdje fokusirati na prvi dio priče -od nule do postanka čovjeka. Ostatak priče o Ademu, Iblisu, džennetu, silasku, itd… zahtjeva novi tekst.”
        Šta je sa Havom, o čemu se radi kada je u pitanju to zabranjeno drvo, zatim o silasku (protjerivanju) iz Dženneta, da li je taj Ademov Džennet samo stanje duha tih prvih ljudi na Zemlji, šta znači da im se nakon što su ubrali plod sa drveta stidna mjesta ukazaše (ako to znači da ih prije nisu bili svjesni, onda kako su se množili), kakvo je to drvo itd. Pretpostavljam da imaš ideje (odgovore) i na ova pitanja..

P A Ž NJ A

Ovaj blog sadrži kontroverzna tumačenja Islama koja su djelimično ili potpno oprečna zvaničnim stavovima i vjerovanjima Rijaseta IZ na našim prostorima.

Autor ovog bloga poštuje sve stavove i sva mišljenja, kao i ulemu svih mezheba, ali neminovno ne slijedi specifičan šerijatsko-pravni mezheb niti definisani akaidski pravac Autor se bazira isključivo na subjektivnim istraživanjima. Autor argumentovano navodi svoje devijacije od općeprihvaćenih stavova ili vjerovanja, uz dužno poštivanje istih.

Ovaj blog strijemi objektivnosti i nema za namjeru ničije omalovažavanje ili diskreditovanje.

Tekstovi u ovom blogu NISU za vjersku poduku, već imaju za cilj da podstaknu čitatelje na daljnje istraživanje i samostalno promišljanje.


Jako je bitno da te uopće ne iritira moje, niti bilo čije, mišljenje. Esencijalno je da imaš lični stav i svoje mišljenje!

Ukoliko smatraš da bi, eventualno, drugačija shvatanja ili rezultati istraživanja mogla poljuljati tvoju vjeru ili te udaljiti od džemata muslimana, odmah napusti ovaj blog!


Sve dobronamjerne kritike su dobrodošle, a ponajviše one koje argumentovano pokušavaju približiti autora boljem i ispravnijem.

***  HVALA ZA 30,000+ POSJETA  ***