Sirat-ćuprija

Konstatacija: Sirat-ćuprija je izmišljotina i podvala iz drevnih religija koja je upuzala u islam.


Po ko zna koji put, pokušavam, ali ne znam kako da vam dočaram obim i zapreminu tradicionalnih muslimanskih vjerovanja koja vuku korijene iz drugih vjera, te nemaju ništa sa Kur’anom – izvorom islama. Nevjerovatna količina termina koje muslimani vijekovima koriste s pogrešnim značenjem, uporno njima definišući značenja suprotna od onih upotrebljenih u Kur’anu.

Na listu pogrešno korištenih kur’anskih termina “sunneh”, “hadis”, “hurije”, “hidžab”, “šehid”, “kafir” koji u Kur’anu imaju jedno, a u tradiciji potpuno drugo značenje, dodajemo i termin “sirat” o kojem se kod nas u mejtefu uči pod nazivom “sirat-ćuprija”. To je vjerovatno prva lekcija iz islama koju ste naučili od rahmetli nane.

Jezički, (صراط – Sirât) znači “put”. Arapi nikada neće koristiti ovaj termin za fizički put (طريق – Tarîk) po kojem se hoda, već isključivo za put u prenesenom značenju, kao što se spominje u suri El-Fatiha ﴾اهْدِنَا الصِّرَاطَ الْمُسْتَقِيمَ – Uputi nas na ispravan put…﴿ aludirajući na životni put.
Za ovaj ajet neki tefsiri kažu da se odnosi na sirat-ćupriju, u smislu da Allaha molimo svaki dan da nas uputi na ispravno hodanje po “mostu iznad džehennema” koji je tanak kao dlaka. To je toliko apsurdno da ne znam odakle da počnem… možda od toga da odmah sljedeći ajet iste sure objašnjava kakav je to sirat (put), pa kaže:”...na put onih koje si obasuo blagodatima…” Dakle, ne govori se o nekom mostu iznad džehennema.

Nejse, evo ajet koji je pametnom dovoljan odgovor:

﴿قُلۡ إِنَّنِی هَدَىٰنِی رَبِّیۤ إِلَىٰ صِرَ ٰ⁠طࣲ مُّسۡتَقِیمࣲ دِینࣰا قِیَمࣰا مِّلَّةَ إِبۡرَ ٰ⁠هِیمَ حَنِیفࣰاۚ وَمَا كَانَ مِنَ ٱلۡمُشۡرِكِینَ﴾ [الأنعام ١٦١]

Reci, mene je doista uputio Gospodar moj na pravi put (sirat) – postulate (din), principe (kijem), praksu/modalitete (millet) Ibrahima drukčijeg (hanifen), i nije bio od onih koji pripisuju (dodaju Bogu i dopunjavaju ga). El-En’am, 161

Tradicionalna verzija vjerovanja u sirat-ćupriju dolazi isključivo iz hadiskih predaja, od kojih neke bilježi čak Buharija i Muslim. Ovdje ne bih navodio cijelu predaju u kojoj je tona belaja, stravičnih izjava od kojih se vjernicima prevrće stomak. U toj predaji Allah pokazuje Svoje zube i svašta nešto…neka je uzvišeno ime Njegovo. Ko želi, može pročitati predaju u poglavlju “Sirat-most nad džehennemom” u Buharijinoj ili Muslimovoj zbirci.

Ukratko, tradicija kaže:

Sirat-ćuprija je most koji se pruža preko Džehennema i preko kojeg će muslimani prelaziti, kako bi stigli do Dženneta. Nakon što se okonča sa obračunom i vaganjem djela, ljudi će biti prisiljeni da idu prema sirat-ćupriji. Prvi koji će preći sirat-ćupriju je Poslanik, a potom njegovi sljedbenici. Samo će vjernici preći sirat-ćupriju i biće im osvjetljen put shodno njihovom vjerovanju i djelima, dok će nevjernici biti skinuti s mosta kukama, koje naokolo vise, i pasti će u vatru. 

Naravno, meni i mnogim vjernicima je dovoljna činjenica da se ova ćuprija nikako ne spominje u Kur’anu. Također, ništa od gore navedenog se ne spominje i to bi trebao biti dovoljan dokaz da odbacimo to vjerovanje i smatramo ga izmišljotinom naroda drevnih. Znajući da to muslimanima nije dovoljno odlučio sam da ipak dokažem da se ova bajka zapravo kosi sa Kur’anom, pa čak i sa drugim hadisima koji govore o Sudnjem danu.

Izvor vjerovanja o sirat-ćupriji

Navešću par dijelova predaja u vezi sa sirat-ćuprijom koje se pripisuju Poslaniku a.s.:

Navodno, Ebu Se’id El-Hudri prenosi (dug i problematičan) hadis o sirat-ćupriji u kojem između ostalog stoji: “O Allahov Poslaniče, a kakva je ta ćuprija?’ A on je odgovorio: ’Jako klizava, na njoj su kuke čivije i bodlje spljoštene i kuke od trnja povijenog. To drvo raste u Nedždu i kažu da se zove Sa’dan. Vjernik će preko ćuprije preći do okom trepneš, ili kao munja, ili kao vjetar ili kao trkaći konj jureći. Jedan će se spasiti, drugi će biti zagreban, ali će se izvući, a treći će pasti u džehennemsku vatru.”

Navodno, Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik a.s., kazao: “Postaviće se most iznad Džehennema, a ja i moji sljedbenici ćemo biti prvi koji će prelaziti preko njega. Toga dana niko osim poslanika neće riječ prozboriti, a dova poslanika tog trenutka će biti: ‘Spas, spas!'”

Lično smatram da je originalno porijeklo ovog vjerovanja iz drugih religija, no ono se uz pomoć hadisa uvuklo u islam. Kao i uvijek, hadiske predaje su protkane raznim terminima i fragmentima događaja ispričanih u Kur’anu, kako bi im to dalo kredibilitet. Oni koji su izmišljali hadise, znali su šta rade, a Poslanik a.s. je čist od toga. Da ne pominjem dio u kojem se specifično govori kojom biljkom iz pustinje će se Allah podpomoći pri stvaranju Džehennema, jer mu je ta nekako najbolje ispala i super paše za kažnjavanja i zastrašivanja.

Ajeti kojima se pokušava potkrijepiti ova priča

Kako sam ranije naveo, u Kur’anu ne postoji niti jedan jedini ajet koji spominje sirat-ćupriju, ali postoje ajeti koji spominju događaje Sudnjeg dana koji se interpretiraju shodno hadisima. Primjer su dugometražni hadisi u kojima se nalazi 99% izmišljotine ili ubačenih vjerovanja iz drugih religija, a onda se nađe detalj koji, kao ljepilo, sve to fino upakuje pod “islamsko vjerovanje” jer se taj detalj spominje u Kur’anu. Tako u ovom slučaju cijelu priču oko prelaska preko mosta i padanju ljudi u Džehennem za Kur’an lijepi detalj o tami i svjetlu vjernika, pomoću koje će vidjeti most tanji od dlake. Taj momenat sa svjetlom se opisuje u suri El-Hadid:

يَوْمَ تَرَى الْمُؤْمِنِينَ وَالْمُؤْمِنَاتِ يَسْعَىٰ نُورُهُم بَيْنَ أَيْدِيهِمْ وَبِأَيْمَانِهِم بُشْرَاكُمُ الْيَوْمَ جَنَّاتٌ تَجْرِي مِن تَحْتِهَا الْأَنْهَارُ خَالِدِينَ فِيهَا ۚ ذَٰلِكَ هُوَ الْفَوْزُ الْعَظِيمُ ‎﴿١٢﴾‏ يَوْمَ يَقُولُ الْمُنَافِقُونَ وَالْمُنَافِقَاتُ لِلَّذِينَ آمَنُوا انظُرُونَا نَقْتَبِسْ مِن نُّورِكُمْ قِيلَ ارْجِعُوا وَرَاءَكُمْ فَالْتَمِسُوا نُورًا فَضُرِبَ بَيْنَهُم بِسُورٍ لَّهُ بَابٌ بَاطِنُهُ فِيهِ الرَّحْمَةُ وَظَاهِرُهُ مِن قِبَلِهِ الْعَذَابُ ‎﴿١٣﴾‏

Na Dan kada vidiš vjernike i vjernice, svjetlo njihovo pred njima ide, i u desnicama njihovim (je svjetlo). “Blago vama danas: džennetske bašče kroz koje teku rijeke u kojima ćete vječno boraviti – to je veliki uspjeh!” Na Dan kada će licemjeri i licemjerke vjernicima govoriti: “Pričekajte nas da se svjetlom vašim poslužimo!”. ” Vratite se natrag, pa svjetlo potražite!” – reći će se. I između njih će se pregrada postaviti koja će vrata imati; s unutrašnje strane biće milost, a izvana patnja.  (El-Hadid, 12-13.)

وَإِن مِّنكُمْ إِلَّا وَارِدُهَا ۚ كَانَ عَلَىٰ رَبِّكَ حَتْمًا مَّقْضِيًّا ‎﴿٧١﴾‏ ثُمَّ نُنَجِّي الَّذِينَ اتَّقَوا وَّنَذَرُ الظَّالِمِينَ فِيهَا جِثِيًّا ‎﴿٧٢﴾‏

I doista neki od vas će u njega ući! Gospodar tvoj se, sigurno, tako obavezao! A spasit ćemo one koji su se odupirali (grijesima), a nasilnike ćemo da u njemu kleče ostaviti. (Merjem, 71-72.)

 وَإِنَّكَ لَتَدْعُوهُمْ إِلَىٰ صِرَاطٍ مُّسْتَقِيمٍ ‎﴿٧٣﴾‏ وَإِنَّ الَّذِينَ لَا يُؤْمِنُونَ بِالْآخِرَةِ عَنِ الصِّرَاطِ لَنَاكِبُونَ ‎﴿٧٤﴾‏

A uistinu, ti ih pozivaš putu pravom. (73) I uistinu, oni koji ne vjeruju u Ahiret, s puta (sirata) skreću. (74) El-Muminun

 

Ajeti govore o stanju vjernika i nevjernika na Ahiretu, ali nigdje ne spominje nikakav most, niti ovim mentalnim slikama treba “neki most” da bi bile jasne. Ovi događaji su gajb, i niko ne može tvrditi da ih precizno prezentuje u mašti. Svako ima individualnu mentalnu sliku ovih ajeta. Jedino što znamo o Ahiretu je isključivo ono što nam Allah govori, a u tom govoru nema nikakvog mosta preko Džehennema, štaviše, imaju išareti da je most čista laž.

  • Ajeti iz sure El-Hadid govore o svjetlu vjernika koje ne služi kao baterijska lampa za prelaz preko ćuprije nego kao radosna nagovijest vjernicima da su spašeni.
  • Dio ajeta iz sure Merjem “I doista neki od vas će u njega ući!” za koji tvrde da govori o sirat-ćupriji je zapravo o nevjernicima o kojima sura govori u ajetima neposredno prije ovoga. Ajet se nikako ne odnosi na vjernike što se iz konteksta jasno vidi.
  • Ajeti iz sure El-Muminun opet govore o životnom putu na dunjaluku kojem Poslanik poziva, a sa kojeg su nevjernici skrenuli.

No, i pored toga što arapski jezik ne podržava da naziv za most bude u ovom obliku (sirat), priča o njemu se ipak uvukla u islam u ranom periodu…Možda baš u vrijeme kada se islam proširio na istok među narode Perzije koji su u to vrijeme tek učili arapski jezik, a donedavno bili sljedbenici zoroastrizma. Naime, u vjerskoj knjizi zoroastrizma “Avesta” se nalazi identičan opis mosta (Cinvatô Peretûm – Ćuprija Sudnjeg dana), koja je samo tanka zraka svjetlosti, poput lasera, a nalazi se nad Paklom. Po Avesti, taj most moraju svi preći nakon smrti, a oko njega su psi koji će skidati loše ljude i povlačiti ih u ponor. Meni je interesantna činjenica da se tradicionalna islamska priča skoro u potpunosti poklapa sa zoroastrijanskom verzijom, osim detalja sa psima. Islamska verzija ima “kuke” koje obavljaju “pseći” posao…Vjerovali ili ne, u arapskom jeziku riječi za “kuke i pse” pišu se identično, a izgovaraju skoro isto – kullab/kilab (كُلاَّبٌ – كِلاب). Pametnom je i išaret dosta.

Meč tradicije protiv Kur’ana

Da prvo napomenem  da vjerovanje u postojanje sirat-ćuprije nije vjerodostojno kod svih muslimana kroz historiju. To je pitanje po kojem se razna ulema razilazi. Kao i većina islamskih uvjerenja, i ovo treba da se stavi pod lupu i provjeri njegova kompatibilnost sa Kur’anom.

Meč u kojem se tradicija sukobljava s Kur’anom traje već 12 stoljeća, što nije toliko čudno razumijevajući ljudsku prirodu i sklonosti. Čudno je to što vjernici ne primjećuju poruku niti uzimaju pouku iz Kur’ana kada im se non-stop govori da se samo on slijedi i da se ne slijede drugi putići koji će odvesti od Allahova puta.

﴿وَأَنَّ هَـٰذَا صِرَ ٰ⁠طِی مُسۡتَقِیمࣰا فَٱتَّبِعُوهُۖ وَلَا تَتَّبِعُوا۟ ٱلسُّبُلَ فَتَفَرَّقَ بِكُمۡ عَن سَبِیلِهِۦۚ ذَ ٰ⁠لِكُمۡ وَصَّىٰكُم بِهِۦ لَعَلَّكُمۡ تَتَّقُونَ﴾ [الأنعام ١٥٣]

“I da je ovo (Kur’an) Moj pravi put (sirat) pa ga slijedite, a nemojte slijediti druge načine (sredstva) pa da vas raštrkaju od načina Njegova. To vam savjetuje da biste se zaštitili.” – El-En’am, 153

Runda I

Tradicija nas uči da je sirat tanki most iznad džehennema, a Kur’an nas uči da je sirat termin za metaforički put i način života.

قُلْ كُلٌّ مُّتَرَبِّصٌ فَتَرَبَّصُوا ۖ فَسَتَعْلَمُونَ مَنْ أَصْحَابُ الصِّرَاطِ السَّوِيِّ وَمَنِ اهْتَدَىٰ ‎﴿١٣٥﴾

Reci: “Svako je čekalac, zato čekajte! Pa saznaćete ko su sljedbenici ispravnog puta (sirat) i ko se upućuje.” (Taha, 135)

إِذْ دَخَلُوا عَلَىٰ دَاوُودَ فَفَزِعَ مِنْهُمْ ۖ قَالُوا لَا تَخَفْ ۖ خَصْمَانِ بَغَىٰ بَعْضُنَا عَلَىٰ بَعْضٍ فَاحْكُم بَيْنَنَا بِالْحَقِّ وَلَا تُشْطِطْ وَاهْدِنَا إِلَىٰ سَوَاءِ الصِّرَاطِ ‎﴿٢٢﴾‏

Kad uđoše Davudu, pa se prestraši od njih, rekoše: “Ne boj se! Dva smo parničara, učinili smo nepravdu jedan drugom, zato među nama presudi s Istinom; i ne budi nepravedan; i ukaži nam na način/odluku/rješenje (sirat) ispravno. (Sad, 22)

Runda II

Tradicija nas uči da će nevjernici imati nadu i biće im dozvoljeno da krenu s vjernicima preko mosta, ali će ih tamo nekad skinuti neka kuka. Zaigraće na sreću, pa ko prođe prođe… Kur’an nas uči da će nevjernicima biti obznanjeno njihovo mjesto na Ahiretu u trenutku smrti.

وَلَوْ تَرَىٰ إِذِ الظَّالِمُونَ فِي غَمَرَاتِ الْمَوْتِ وَالْمَلَائِكَةُ بَاسِطُو أَيْدِيهِمْ أَخْرِجُوا أَنفُسَكُمُ ۖ الْيَوْمَ تُجْزَوْنَ عَذَابَ الْهُونِ بِمَا كُنتُمْ تَقُولُونَ عَلَى اللَّهِ غَيْرَ الْحَقِّ وَكُنتُمْ عَنْ آيَاتِهِ تَسْتَكْبِرُونَ ‎﴿٩٣﴾‏

A da vidiš kad budu zalimi u mukama smrti, a meleki ispruženih ruku svojih (govore): “Izbacite duše svoje! Danas ćete biti plaćeni kaznom ponižavajućom što ste govorili protiv Allaha neistinu i prema ajetima Njegovim se oholili.” (El-En’am, 93)

Runda III

Tradicija nas uči da je sirat most preko kojeg ljudi samostalno prelaze jedan po jedan, neki brzo, a neki sporo… Kur’an nas uči da će ljudi biti povedeni u grupama.

وَسِيقَ الَّذِينَ كَفَرُوا إِلَىٰ جَهَنَّمَ زُمَرًا ۖ حَتَّىٰ إِذَا جَاءُوهَا فُتِحَتْ أَبْوَابُهَا وَقَالَ لَهُمْ خَزَنَتُهَا أَلَمْ يَأْتِكُمْ رُسُلٌ مِّنكُمْ يَتْلُونَ عَلَيْكُمْ آيَاتِ رَبِّكُمْ وَيُنذِرُونَكُمْ لِقَاءَ يَوْمِكُمْ هَٰذَا ۚ قَالُوا بَلَىٰ وَلَٰكِنْ حَقَّتْ كَلِمَةُ الْعَذَابِ عَلَى الْكَافِرِينَ ‎﴿٧١﴾‏ قِيلَ ادْخُلُوا أَبْوَابَ جَهَنَّمَ خَالِدِينَ فِيهَا ۖ فَبِئْسَ مَثْوَى الْمُتَكَبِّرِينَ ‎﴿٧٢﴾‏ وَسِيقَ الَّذِينَ اتَّقَوْا رَبَّهُمْ إِلَى الْجَنَّةِ زُمَرًا ۖ حَتَّىٰ إِذَا جَاءُوهَا وَفُتِحَتْ أَبْوَابُهَا وَقَالَ لَهُمْ خَزَنَتُهَا سَلَامٌ عَلَيْكُمْ طِبْتُمْ فَادْخُلُوهَا خَالِدِينَ ‎﴿٧٣﴾‏ الزمر

I biće sprovođeni oni koji ne vjeruju ka Džehennemu u skupinama, dok – kad mu dođu, otvorit će se kapije njegove, a reći će im čuvari njegovi: “Zar vam nisu dolazili poslanici između vas – učili vam ajete Gospodara vašeg i opominjali vas na vaš susret ovog dana vašeg?” Reći će: “Svakako, ali obistinila se riječ kazne nad nevjernicima.” (Ez-Zumer, 71)

وَنَسُوقُ الْمُجْرِمِينَ إِلَىٰ جَهَنَّمَ وِرْدًا ‎﴿٨٦﴾‏

“A zločince ćemo potjerati (povesti) ka džehennemu da uđu.”  Merjem, 86

Runda IV

Tradicija nas uči da je džehennem rupa u koju se pada… Kur’an nas uči da džehennem ima vrata i da će se ta vrata pootvarati tek kada nevjernici u skupinama do njega dođu, te će u njega na kapije ulaziti, a ne ko u lonac upadati.

وَإِنَّ جَهَنَّمَ لَمَوْعِدُهُمْ أَجْمَعِينَ ‎﴿٤٣﴾‏ لَهَا سَبْعَةُ أَبْوَابٍ لِّكُلِّ بَابٍ مِّنْهُمْ جُزْءٌ مَّقْسُومٌ ‎﴿٤٤﴾ الحجر

Za sve njih mjesto sastanka Džehennem će biti, (43) on sedam kapija ima i kroz svaku će određen broj njih proći. (El-Hidžr, 44)

فَادْخُلُوا أَبْوَابَ جَهَنَّمَ خَالِدِينَ فِيهَا ۖ فَلَبِئْسَ مَثْوَى الْمُتَكَبِّرِينَ ‎﴿٢٩﴾‏ النحل

Zato ulazite na kapije Džehennema, u njemu ćete vječno ostati!” O kako će prebivalište onih koji su se oholili – grozno biti! (En-Nahl, 29)

 وَسِيقَ الَّذِينَ كَفَرُوا إِلَىٰ جَهَنَّمَ زُمَرًا ۖ حَتَّىٰ إِذَا جَاءُوهَا فُتِحَتْ أَبْوَابُهَا وَقَالَ لَهُمْ خَزَنَتُهَا أَلَمْ يَأْتِكُمْ رُسُلٌ مِّنكُمْ يَتْلُونَ عَلَيْكُمْ آيَاتِ رَبِّكُمْ وَيُنذِرُونَكُمْ لِقَاءَ يَوْمِكُمْ هَٰذَا ۚ قَالُوا بَلَىٰ وَلَٰكِنْ حَقَّتْ كَلِمَةُ الْعَذَابِ عَلَى الْكَافِرِينَ ‎﴿٧١﴾ الزمر

Oni koji nisu vjerovali u gomilama će u Džehennem biti natjerani, i kad do njega dođu, kapije njegove će se pootvarati i čuvari njegovi će ih upitati: “Zar vam nisu dolazili vaši poslanici, koji su vam ajete Gospodara vašeg kazivali i opominjali vas da ćete ovaj vaš Dan doživjeti?” – “Jesu” – reći će oni – “ali još je davno određeno da će nevjernici kažnjeni biti.” (Ez-Zumer, 71)

Runda V

Tradicija nas uči da ljudi neće znati šta ih čeka sve dok ne pređu sirat-ćupriju. Kur’an nas uči da će svi kod smrti i proživljenja znati svoj ishod.

وَلَوْ تَرَى إِذْ يَتَوَفَّى الَّذِينَ كَفَرُوا الْمَلَائِكَةُ يَضْرِبُونَ وُجُوهَهُمْ وَأَدْبَارَهُمْ وَذُوقُوا عَذَابَ الْحَرِيقِ

A da vidiš kad nevjernike meleki usmrćuju, po licima ih njihovim i straga udaraju: “Iskusite patnju u ognju! ( El-Enfal, 50)

الَّذِينَ تَتَوَفَّاهُمُ الْمَلَائِكَةُ طَيِّبِينَ يَقُولُونَ سَلَامٌ عَلَيْكُمُ ادْخُلُوا الْجَنَّةَ بِمَا كُنْتُمْ تَعْمَلُونَ

One koje meleki usmrćuju – a dobri su, govore: “Mir vama! Uđite u Džennet zbog onoga što ste činili!” (En-Nahl, 32)

Runda VI

Tradicija nas uči da će vjernici iskusiti strahote džehennema i traume Sudnjeg dana prelazeći preko sirat-ćuprije i da će faktički biti nad vatrom… Kur’an nas uči da vjernici neće ni vidjeti ni čuti džehennem.

 إِنَّ الَّذِينَ سَبَقَتْ لَهُم مِّنَّا الْحُسْنَىٰ أُولَٰئِكَ عَنْهَا مُبْعَدُونَ ‎﴿١٠١﴾‏ لَا يَسْمَعُونَ حَسِيسَهَا ۖ وَهُمْ فِي مَا اشْتَهَتْ أَنفُسُهُمْ خَالِدُونَ ‎﴿١٠٢﴾‏

A oni kojima smo još prije lijepu nagradu obećali, oni će od njega daleko biti, (101) huku njegovu neće čuti, i vječno će u onome što im budu duše željele uživati, (El-Enbija, 102)

Runda VII

Tradicija nas uči da će i vjerovjesnici preživljavati strahote Sudnjeg dana i vikati “Spas, spas!” u neznanju ishoda … Kur’an nas uči da će vjernici biti spašeni strahota Sudnjeg dana.

لَا يَحْزُنُهُمُ الْفَزَعُ الْأَكْبَرُ وَتَتَلَقَّاهُمُ الْمَلَائِكَةُ هَٰذَا يَوْمُكُمُ الَّذِي كُنتُمْ تُوعَدُونَ ‎﴿١٠٣﴾‏

Neće ih brinuti najveći užas, nego će ih meleki dočekivati: “Evo ovo je vaš dan, vama obećan!” (El-Enbija, 103)

Zaključak

  • U ovom kratkom tekstu se jasno vidi, kroz prizmu objave, da je sirat-ćuprija izmišljotina koja nema potporu u kur’anskom učenju, a čak se kosi sa mnogim hadiskim predajama.
  • Sirat-ćuprija je strano vjerovanje, najvjerovatnije uvezeno iz zoroastrizma u ranom periodu širenja islama na prostore Perzije.
  • Ne postoji nikakav most nad džehennemom, jer je džehennem zatvor koji ima sedam vrata.
  • Ljudi neće pojedinačno padati u džehennem, već će biti odvođeni u grupama.
  • Vjernici neće vidjeti, niti čuti džehennem i biće spokojni i sretni od samog trenutka smrti ili proživljenja.
  • Sve priče i detalji oko sirat-ćuprije su izmišljeni i pripisani Poslaniku a.s., što nikako ne može biti istina shodno Kur’anu i drugim hadisima koji se podudaraju sa kur’anskim opisima Sudnjeg dana.

 

16 comments

  • Nedim

    أهلًا وسهلًا ☮️

  • Nedim

    Pročitah prevod značenja prvog ajeta iz teksta i skamenih se❕
    Kako se kotarisat širka❔

  • Nedim

    Selam. Kažeš u zaključku: “Vjernici neće vidjeti niti čuti džehennem, i biće spokojni i sretni od samog trenutka smtri ili proživljenja”.

    A ovde djeluje da će postojati komunikacija?

    { وَنَادَىٰٓ أَصۡحَٰبُ ٱلنَّارِ أَصۡحَٰبَ ٱلۡجَنَّةِ أَنۡ أَفِيضُواْ عَلَيۡنَا مِنَ ٱلۡمَآءِ أَوۡ مِمَّا
    رَزَقَكُمُ ٱللَّهُۚ قَالُوٓاْ إِنَّ ٱللَّهَ حَرَّمَهُمَا عَلَى ٱلۡكَٰفِرِينَ }
    [Surah Al-A`râf: 50]

    I stanovnici vatre dozivaće stanovnike Dženneta: “Prolijte na nas vode ili nešto od onoga čime vas je Allah obdario!” – a oni će reći: “Allah je to dvoje nevjernicima zabranio,

    • Kenan Hodzic

      Neće vidjeti ni čuti na dan suđenja. To je dan spasenja i nagrade. Ajeti koje si naveo odnose se na period kad već svi budu na mjestu kojeg zaslužuju… tada će imati neku vrstu komunikacije. Ima drugi primjer u ajetima sure Es-Saffat (50-55) gdje se spominje i jednosmjerna vizualna komunikacija:
      فَأَقْبَلَ بَعْضُهُمْ عَلَىٰ بَعْضٍ يَتَسَاءَلُونَ‏ قَالَ قَائِلٌ مِّنْهُمْ إِنِّي كَانَ لِي قَرِينٌ ‏يَقُولُ أَإِنَّكَ لَمِنَ الْمُصَدِّقِينَ‏ أَإِذَا مِتْنَا وَكُنَّا تُرَابًا وَعِظَامًا أَإِنَّا لَمَدِينُونَ‏ قَالَ هَلْ أَنتُم مُّطَّلِعُونَ‏ فَاطَّلَعَ فَرَآهُ فِي سَوَاءِ الْجَحِيمِ‏
      “Tad će pristupati oni jedni drugima, raspitivaće se. Reći će govornik između njih: “Uistinu, ja sam imao druga, govorio je: ‘Jel’ ti stvarno vjeruješ? Pa zar kad umremo i budemo prah i kosti, da ogovaramo!?” Reče: “Da li biste pogledali?” On pogleda i vidje ga usred vatre.”

  • Kemal

    Pozdrav, generalno mislim da je veliki problem u Kur’anu pogresno razumijevanje znacenja ajeta koji se odnose na “vjernike” i “nevjernike”. Jer vidite nesto, konstantno se ponavlja u Kur’anskim prijevodima da ce samo “vjernici” biti spaseni i da ce ici u Dzennet a nevjernici idu u Dzehennem automatski. A kako sad znati ko je vjernik a ko je nevjernik po tom smislu? Dakle, bukvalno u skoro svim ajetima na koje sam naletio tokom mog iscitavanja Kur’ana pise “oni koji su vjerovali cekaju ih livade ispod kojih teku rijeke a one koji nisu vjerovali ceka ih vatra Dzehennemska” i slicno u kontekstu kojem se “nevjernike” odmah “baca” u vatru?
    Ne razumijem zasto slijepa vjera u nevidjeno, nemoguce i prosto nevjerovatnu “bajku” da se tako izrazim, vodi u Dzennet dok zdravorazumska logika vodi u Dzehennem? Eto, ja sad da umrem kao neka vrsta agnostika ili ateista i budem “prozivljen” prema Kur’anu i pojedinim jos ajetima koji kazu “da oni nece vjerovati ni kad bi bilo pred njima” i slicno kao da smo zalutali, da ja sad budem prozivljen dakle ja bih smatrao da je taj Ahiret vjerovatnije plod moje maste, da sam i dalje na Zemlji i da spavam i da je to samo san, da je to neka vrsta kompjuterske simulacije poput Matrixa, vanzemaljska igrarija sa mojim umom ili slicno. Dakle to je zdravi razum. Po kojim kriterijima sam ja nevjernik a koristim razum i dobar sam covjek koliko znam?

    • Nedim

      @Kemal
      Da li ti razum govori da je za kreaciju potreban Kreator? Taj Kreator je odredio zakone koje spoznajemo i On odredjuje pravila, a ne mi. Vidi možemo biti zadovoljni s Njim ili ne to Njemu niti šteti niti koristi jer je On neovisan od kreacije. Može nas uništiti, a hoće i već je odredjeno kad, sada smo u trci s vremenom da zaslužimo spas. Isto tako kad shvatiš da smo mi svojevrsni “vanzemaljci” perspektiva se mjenja.

    • Kenan Hodzic

      Vjerovanje i nevjerovanje su svjesna stanja koja se postižu umnim, duhovnim i fizičkim naporom. Za oba postoji “džezaa-plata” na Ahiretu, a plata se daje u odnosu na trud. Nije nevjerstvo neka default pozicija i onda se iz nje uzdigne iman… Ne. Zadana pozicija je insan, naivan i bezazlen, a onda on svojevoljno postaje vjernik dobročinitelj ili nevjernik zločinac.
      Nagrada se uvijek spominje u kontekstu vjerovanja i činjenja dobra, a kazna suprotno tome.
      Lično zaključujem iz Kur’ana da će Ahiretu biti ogledalo stanja duha na dunjaluku. Sretan i zahvalan čovjek koji čini dobra djela je svjesno ili podsvjesno vjernik u Tvorca, i za njega nema straha niti tuge.
      S druge strane, zao i nezahvalan čovjek koji čini zlodjela je svjesno ili podsvjesno nevjernik u Tvorca, i samim tim će nastaviti živjeti svoj pakao i na Ahiretu.
      Većina ostalih ljudi koji samo žive bezazlenim životom i besmisleno umiru će dočekati Allahova milost i On će s njima učiniti šta hoće. Kur’ansko obraćanje je onima koji imaju otvoreno srce i um, do kojih dopiru dolazi i upozorenja.

  • Meli

    Zašto moramo umrijeti na Zemlji da odemo u Raj? Zar nismo mogli jednostavno da budemo stvoreni u Raju jer koliko znam svi bi ljudi imali pravo da budu u Raju jer se niko ne rađa na Zemlji kao zla osoba. Svi smo mi dobri u duši. I naposljetku zar priča o Raju ne zvuči više kao neka vrsta olakšanja za bezbrižan život na Zemlji, ožalošćenim porodicama i ljudima na samrti – to da se ne brinu i da će svakako biti proživljeni poslije smrti, a ni mi sami to ne znamo. Možda se nadamo ali nada nas ne može zadovoljiti dugoročno, trebaju nam vjerodostojni ili logički dokazi

    • Kenan Hodzic

      Ja imam drugačiju percepciju. Mislim da nismo nastali po rođenju na Zemlji, gdje umremo da bi otišli u raj, nego smatram da postojimo od prije.
      Raj ili pakao su samo nastavak ovog perioda na dunjaluku. Ko nije “doživio” svoj raj u ovom životu, neće ni u onom.
      Nakon nekog oblika postojanja (kojeg, zbog iskušenja, nismo svjesni) bivamo rođeni u niskoj realnosti u svrhu učenja, spoznaje, izgradnje i samoizgradnje, a potom selimo u neki višu realnost u svrhu nastavka života u skladu sa naučenim ili zarađenim. To je putovanje. Mi smo bili prije…jesmo sada…bićemo poslije. Materijali svijet bioloških bića je samo playground, prostor za igru i zabavu, a ahiret je pravi život. Naše biološke ljušture (tijela) su samo kostimi našim dušama, koje su tu od prije. U svakom od nas postoji duša, onaj koji priča u glavi i onaj koji sluša taj govor. Onaj ko je svjestan sam sebe i svoje samo-svijesti nije isti onaj koji se vidi u ogledalu. Tijelo stari i propada, ali ta duša ne stari, ne umara se, ne propada…već samo sazrijeva i povećava novo svijesti. Vidjećeš da su to odvojene stvari. Tijelo je rođeno, ali duša nije. Tijelo će umrijeti, ali duša neće.
      Taj proces i putovanje duše nije jednostavna računica, niti je sve crno-bijelo. Mnogi faktori su u igri, i zato Allah kaže da će “svesti računicu” na dan suđenja. To je jednačina koju samo Bog može sračunati. Ono šro sigurno znamo jeste da niko neće biti zakinut i nikome se nepravda neće učiniti.
      Mi ne znamo kakav se ko rodio, dobar ili zao, ne znamo kako je živio i pod kojim uslovima i u kakvim okolnostima, ne znamo kako će skončati i zašto je tako skončao. U cijeloj toj božanskoj jednačini, nama su svi činbenici nepoznate, a Njemu su poznate.
      Priča o raju je nekom bajka, nekom utjeha, nekom ubjeđenje,… a i to je samo po sebi iskušenje.

      • Meli

        Hvala vam Kenane na lijepom odgovoru.
        Mada, ima tu još stvari koje mi nisu posve jasne. Kao npr. ideologija vjernika i nevjernika u Kur’anu.
        Uprošteno: Vjernici idu u Džennet a Nevjernici u Džehennem. E sad ovdje ću vas pitati samo nešto oko “Nevjernika”.
        Recimo, na više mjesta se u Kur’anu spominje kako “Nevjernici” ne vjeruju Poslaniku Muhammedu a.s. kad im on recituje svoje ajete i smatraju da je “opčinjen, zaluđen, sam napisao Kur’an” i slično. No, zar to nije čista logika? Da živiš recimo kao hedonist ili slabog morala u tadašnjoj Predislamskoj Arabiji, ali i dalje kritički i logički razmišljate, zar ne bi ni vama bilo sumnjivo i čudno šta neki tamo čovjek na gradskom trgu propovijeda bez trunke dokaza za svoje tvrdnje? Naravno, tek kasnije su otkrivene (ako su tačne) brojne stvari opisane u Kur’anu a koje se tiču otkrića u modernoj medicini i nauci, ali tada su valjda bile nepoznanica. Sve što je Poslanik radio jeste da je pozivao u jednog Boga, širio priče o Džennetu za vjernike i Džehennemu za nevjernike, tu i tamo ispravio društvene nepravde i nejednakosti i slično. Sami ste rekli da je Poslanik kao trgovac bio obrazovan (a sigurno i visokointeligentan, što bi mogao i iskoristiti za predviđanje budućih naučnih otkrića, nešto tipa Nostradamusa, nešto se mora “potrefiti”) a i ne vidim zašto ne bi bio dovoljno hrabar da jednostavno pokrene ustanak naroda i istomišljenika protiv tadašnje vlasti koji su valjda jednostavno čekali na takvoga vođu.
        Dakle, neko kritički i logički razmišlja i smatra propovjednike ludima, opčinjenima i slično, to je potpuno opravdano. Pričaš a nemaš dokaze za svoje tvrdnje. I to me automatski čini Nevjernikom i idem u pakao? Isus Krist je navodno hodao po vodi, pretvarao vodu u vino i liječio slijepce i invalide, ne znam da li je to sve tačno ali ovakva “čuda” bi bila po meni dovoljna za potkrjepljivanje dokaza o Vječnom Životu, Bogu itd. no Muhammed a.s. koliko znam, imao je samo Kur’an i mogao ga je sam napisati. Ne znam zašto ne bi, kad je stalno putovao, nagledao se svega i svačega, shvatio je valjda šta štima a šta ne štima, obrazovao se i slično.
        Da li je on sam napisao Kur’an, ne znam, ali nisam uvjerena da je Kur’an 100% neljudsko djelo. Imam previše pitanja a premalo odgovora da bih slijepo slijedila nečiju vjeru.
        Ispravite me ako griješim a i voljela bih kad biste ukazali na propuste u mom odgovoru i proširili mi dalje vidike i nivo svijesti svojim obrazloženjima ili najboljim ponuđenim odgovorima.

  • Safet

    Misljenja sam da je od svih prevodioca Kur´ana na nasem jeziku prevod Mustafe Mlive najkorektniji, za sad. To jer je on centralne pojmove kao sto su salaat, zekat, mesdzidul Haram i dr. ostavljao u orginalu izbjegavajuci da ih pretvori u poznate religijske termine. Svi drugi prevodi su jako obojeni religijskim terminima tako da prevod ide na ruku vladajuce religijske dogme (sekte). Kurán je po svojom formi i sadrzaju potpuno sekularan i nimalo ne podrzaje instituciju religije. Sto se tice vjernika ili nevjernika – da li vam je poznato da nigdje u Kurànu nema da Allah kaze kako voli puke vjernike? Pojam “kafir” koji se obicno prevodi kao “nevjernik” je sasvim pogresan. Izraz “kafir” upucuje na nekoga ko se ogradio, zatvorio od Bozije naredbe, upustva, svijetla. Cak i tim “kafirima” Kur`an daje podpunu slobodu djelovanja. Dovoljno je citati suru “El-Kafirun” i bice sve jasno. Ako cemo govoriti o tome kako je biva Muhammed a.s. proricao nekakve dogadjaje u buducnosti tu tvrdnju Bozija objava kategoricki odbija. Dakle, ako zelite razumjeti sta Bozija rijec govori ocistite svoj um od religjiske prasine pa ce te progledati, in shaa Allah.

  • Daklem

    Kako vise nailazim na predaje poput ove, sve vise pocinjem da sumnjam. U sve! Nazalost. Malo, malo, pa se sjetim neke predaje koju sam prihvatao bezuslovno, a sada mi nema nikakvog smisla, dapace, vrijedja me njen sadrzaj, budi revolt u meni. I pravo da kazem, vise mi se dopadalo ono stanje od prije – mnogo rahatniji bio. Nekad pomislim da bolje i da ne razmisljam, samo me odvede u sumnju. Sada uocavam i najmanju kontradiktornost u inim predajama, kazivanjima, o knjigama da ne govorim – a. opet, Boga se bojim, znam da postoji, ali ono sto vise ne znam je kako do Njega. Dakle, evo me na pocetku.

    • Kenan Hodžić

      kad se vratiš na početak, to je vrhunac spoznaje… sada nažalost dolazi teži dio, takozvana “tamna noć duše” gdje ti se izvuklo tlo pod nogama i ne znaš ko si i gdje da ideš (u duhovnom i vjerskom aspektu).
      Ali, ako se odlučiš na “crvenu pilulu” počinje haos u životu ali je pravac jasan…ideš ka svjetlu na kraju tunela. Tamo te čeka pravi život i blizina Boga. Svijest i znanje će se nizati u tebi poput halkica na panciru…ništa te više neće moći uzdrmati. BIćeš nesalomljiv u vjeri…ali tu vjeru više niko od “klerika” neće prepoznavati. Njihova vatra će biti tvoj džennet i obrnuto… samo hrabro.

  • Sabina

    Dragi Kenan, kroz vase tekstove se osjeti jaka vjera u Allaha, puna postovanja i bogabojaznosti. Na koji nacin ste dosli do tako jake vjere? Voljela bi imati jaku vjeru, koju niko i nista ne moze poljuljati, ali se u posljednje vrijeme zateknem da samu sebe proispitivam ako Bog zaista postoji (u smislu ako postoji, zasto toliko mrznje, ubijanja, sto ne zaustavi?), da razmisljam o tome da nakon ovog zivota nema niceg, ne dzenneta, ne dzehenema, i sta je uopste smisao ovog zivota (zasto se covjek uopste rodi – Zakir Naik objasnjava, da smo sami odabrali zivot na dunjaluku i da polazemo test, ali nigdje ne mogu naci ajet koji bi to potvrdio ili objasnio, pa me interesuje vase vidjenje toga?). Vjerovala sam cvrsto u postojanje Allaha, upucivala molitve, dove ali nekako sto vise sam citala Kur’an na bosanskom prijevodu, tefsire, neke hadise, slusala predavanja raznih sejhova, po kojima cemo svi u dzehennem ako ne zivimo zivot po hadisima (a zivjeti zivot po hadisima, nekada znaci otezavanje zivota, kao npr pokriti se i zakriti lice znaci u nemuslimanskoj drzavi gubljenje posla i neimastina) u jednom trenutku sam se zatekla, da je moja vjera umanjila a ne uvecala. Postala sam izgubljena i sad preispitujem sve. Vasa objasnjenja su mi logicna ali pitam se, kako ste toliko sigurni, da Kur’an nije kompromitovan, jer koliko ja razumijem bas ovaj vas blog ukazuje da je Kur’an kompromitovan sa pogresnim prijevodima, tumacenjima i slicno. Kako biti sigurni da je to zaista bozja knjiga? Jer ako odbacimo hadise, kako obavljati namaz, uzeti abdest, kad Kur’an to detaljno ne objasnjava? Jer tesko je raditi “cherry picking” medju hadisima, ovaj mi se svidja pa cu ga postovati a ovaj ne pa necu. Zahvalna bi bila na vasem odgovoru.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *