Ograničena nafaka – demotivacija bez premca

Konstatacija: Svaki čovjek je odgovoran za to da li će biti bogat ili siromašan. Istina, od toga zavisi njegova sposobnost, prilike, društvo u kojem se nalazi i mnogo drugih faktora, ali Stvoritelj ljudi ne postavlja granice u pribavljanju materijalnog dobra za bilo kojeg pojedinca, jedino ga savjetuje i usmjerava na koji način da stečeno dobro troši i da će biti odgovoran na Sudnjem danu ako stečenim dobrom nekog ošteti i potroši u haram.

Ima li veće demotivacije za vjernika od te da vjeruje da mu je njegov Stvoritelj ograničio nafaku u smislu da ne može zaraditi više od predoređenog? Zašto onda da radi? Ako će mu nafaka doći prije nego umre, onda je logičnije da se puno ne trudi ili čak nikako. Trud da bi čovjek stekao nafaku i vjerovanje u ograničenost iste ne ide jedno sa drugim. U ovakvom shvatanju postavlja se niz logičkih pitanja, a neka od njih su:

  • Kako može biti “gornja ruka” bolja od “donje ruke” (o tome ćemo detaljnije nešto kasnije) ako ova donja ima ograničenje u pribavljanju nafake? Zamisli, nekoga prije utrke udariš kakvom palijom u bubrege, time ga ograničiš da te nikad ne stigne i ti si pobijedio. Da li Stvoritelj tako radi?
  • Kakvog smisla ima truditi se i zarađivati za sebe i porodicu i istovremeno vjerovati da je količina nafake unaprijed predodređena? Sjedi i čekaj. Nisi poludio da radiš.
  • Zašto je baš meni Bog odredio malo nafake i pustio da se borim i trudim, da moja porodica trpi, a nekom ko ne vjeruje u Njega olakšao mnoge aspekte života? Ovo je jako opasna demotivacija zbog koje vjernici u Allaha imaju mnogo dilema i nedoumica, a neki pod teretom iskušenja i iskrivljenog vjerovanja ostave vjeru umjesto pogrešno tumačenje.
  • Kakve koristi ima Bog od ograničavanja nafake ljudima? Naravno, Bog nema korist niti treba da ima korist ili štetu, neovisan je od toga, ali ovo pitanje je retoričko da bi pojasnilo nelogičnost tog postupka.
  • Kakve koristi ljudi imaju od sabotirane i ograničene nafake? Koliko štetu imaju zbog takvog uvjerenja i same ograničenosti nafake? Da li je to ispravno uvjerenje? Zar Stvoritelju nije u cilju da olakša ljudima, a ne da im oteža?

Greška mnogih muslimana je što u potpunosti ili djelimično, pod utjecajem indoktrinacije, isključuju razum i logiku iz poimanja života i mnoge običaje povezuju sa vjerom. Kada ne mogu da objasne neku stvar, kažu da logika i razum nemaju ili imaju ograničeno mjesto u islamu. A Stvoritelj toliko poziva na razum! Čini mi se, više ajeta ima o blagodati razuma nego o nekim propisima obreda!

Mnogi riječi nekih autoriteta uzimaju kao nepogrešive, iako to ne kažu direktno, ali istovremeno ne smiju da “pobjegnu” od takvih tumačenja jer misle da je to vjera i da Bog tako traži, iako u dosta slučajeva neke stvari nemaju nikakve veze sa razumom.

Tu se postavlja pitanje da li je Bog logičan i da li objavljuje logičnu vjeru? Odnosno, zašto objavljuje nelogičnu i traži da ljudi vjeruju u nelogičnosti ako ljudi mogu razumjeti logiku?

Stvoritelj objavio Kur’an da izbavi ljude iz tmina na svjetlo, a “autoriteti” ih guraju sa svjetla u tmine.

Skoro svima nam je poznat hadis u kojem se kaže da je gornja ruka bolja od donje, aludirajući na to da je bolji kod Boga onaj koji dijeli nego onaj koji prima. Složit ćemo se, onako generalno, može biti bolji, jer se potrudio, zaradio i sebi, a i da udijeli drugima i to je nešto što Bog voli. Da se razumijemo, ne treba generalizirati i shvatiti to na način da ako neki iz nekog razloga primaju pomoć nisu vrijedni kod Boga ili manje vrijedni od onih koji su u stanju da dijele. Sve je stvar namjere. Onaj ko ima namjeru da dijeli i kad nema, pa čak ima i onih koji dijele i tada, oni su kod Stvoritelja itekako vrijedni i poštovani.

U spomenutom hadisu je podsticanje vjernika da zaradi i da ne bude teret drugima, a i da drugima koji su u potrebi olakša.

Jedna neminovna logička katastrofa koja proizlazi iz ovog hadisa u kombinaciji tradicionalnog vjerovanja o opskrbi vjerovatno bi zbunila najveće umove čovječanstva.

Kako kod Boga da bude bolji neko kome je sam Bog dao toliko nafake da može dijeliti, a da gori bude onaj kojeg je ograničio? Kakvog to smisla ima? Smisla nema. Nepomirljivo je. A  kad je nepomirljivo, u nadi da se pomiri, idemo u još veće katastrofe. To je poput one slike “ima orase, ali gramatike nema” ili poznate šaljive fraze “Ima logike, ali nema Ibre da postavlja cijevi.”

Vjernik u Stvoritelja mora biti čist od takvih nelogičnih tumačenja jer ako već postoji logika kao pojam i nauka, i ako smo sigurni u neke njene postulate, moramo ih koristiti. Nisu ljudi izmislili logiku, nego su je dijelom shvatili i potvrdili njena pravila. Logiku i njena pravila stvorio je Allah i učinio da je ljudi mogu razumjeti i njome se koristiti. Razum je alat/sredstvo kojim razumijemo logiku čiji je tvorac Allah. I onda neko dođe i kaže: “Logika nema mjesta u vjeri koja dolazi direktno od Stvoritelja logike.” Mudro, nema šta.

Musliman je neko ko je produktivan, vjeruje da je kao pojedinac vrijedan u svom društvu, da ima nešto što svi ostali nemaju, ali i da svi među ostalima imaju ono što on nema. Svaki pojedinac je poseban na svoj način, pored mnogo sličnosti i svako od nas ima dar za nešto. Najbolji dar od svih darova i blagodati je razum. Ni svjesni nismo koliko ciljeva njime možemo stići. Svi ga imamo, a mnogi od nas ga jako malo koriste.

Vjerovanje u uzrok i posljedicu jedini logičan ishod kod poimanja nafake. Dakle, ako radiš imat ćeš. Ako radiš malo, imat ćeš malo. Ako radiš puno i pravilno, veoma vjerovatno ćeš ostvariti materijalno bogatstvo i neovisnost.

Sve velike ideje i napredak čovječanstva dogodio se zbog korištenja logike i razuma. To je upravo ono što Stvoritelj i želi od nas. Žalosno je da smo Stvoritelja sveli na nekog gospodara koji ljudima sabotira nafaku i još na osnovu toga pravi stalež i klase, zatim kaže da je neko gori kod Njega, a ograničen je i nema mogućnost da udijeli. Kad god nešto ne možemo učiniti, nemamo dovoljno snalažljivosti i volje, svalimo krivicu na Stvoritelja i sudbinu, jer je najlakše.

Zamisli jedan kolektiv u kojem nema razbacivanja novca i gdje svaki pojedinac u saradnji sa drugim članovima planirano radi i svojim vještinama doprinese. Tako se gradi država. Suprotno od toga, ako pridodamo kriva uvjerenja, dobit ćemo ljude bez volje i motivacije. To je, nažalost, stanje većine islamskih zemalja danas. Razlog su pogrešna tumačenja, razne dogme i uvjerenja, od kojih je i ova sa ograničenom nafakom. Demotivacija bez premca.

 

Srodna tema “Sudbina – Kader”

24 comments

  • Fahredin

    Pokusaj nesto objasniti oko Ramiza Sljivica? Ima zaista interesantne izjave.

  • Asim

    Pa zar se u Kur’anu na više mjesta ne spominje (na Bosanskom prijevodu kojeg sam čitao) kako Allah dž.š. “stvara i rastvara, daje imetak i oduzima ga, odlučuje kad će se ko roditi a kad umrijeti, kome daje dugovječnost i kratak život i sl.”. Pa su tu još i ajeti gdje se vjernike smiruje i govori im se da će im Allah potpomoći i na ovom i na Onom svijetu, a mnogi vjernici se rode i umru u recimo siromaštvu u Africi. Pa onda ajeti gdje se kaže da Allah kad “ponizi” nevjernike ostati će poniženi, pa “zalutali” će ostati na pogrešn putu, tj. neće im se ukazati šansa za popravak na ovom svijetu i sl. Ili je pogrešan prijevod ili tako doista i piše u Kur’anu. Nema trećeg.

    • Asim

      Izvini brate, ali sam si rekao da je Islam poprilično jednostavan. Ne znam zašto bi nam Uzvišeni toliko otežao razumijevanje Kur’ana pa da se opet kao i brojne druge religije prije Islama podijelimo na sekte (suniite, šiite, kur’aniste i sl.). Znam da se na više mjesta u Kur’anu poziva na razum i logiku. Poput “Iqre”, pa ajeti gdje se tadašnjim ljudima poručuje “da pogledaju oko sebe šta je sve Allah dž.š. stvorio, koji je sve narod bio uništio”, pa ajeti koji započinju sa “Pa zar vi ne znate, pa zar vi ne vidite šta je ovo šta je ono” i sl. ajeti kojim se ljudima pokušava reći da upotrebljavaju razum i logički razmišljaju. Znam ja sve to. I sam se smatram inteligentnom osobom, a i prije bih za nešto nedokučivo i misteriozno najprije iskoristio logičko znanje i kritički promišljao sve dok ne iscrpim sve mogućnosti do samog kraja. Onda bih to na kraju prihvatio kao nešto nadnaravno. Ovo govorim npr. za duhove, siguran sam 99% da ne postoje i da su uklete kuće, uklete fotografije, duhovi snimljeni na kamerama i slično – nusproizvod ljudske mentalne ograničenosti (nizak IQ) i podsvjesne želje za dokazivanjem postojanja zagrobnog života bez obzira da li će na tom putu morati “lažirati” svoje “dokaze”, namjerno ili nenamjerno. Ali taj 1% bi lako postalo 100% ako bih kao što sam i sam rekao iscrpio sve logičke mogućnosti i onda bih znao da ne haluciniram, da nisam lud, da je sve u redu sa mojim čulima, postala bi jasna slika i prilika.
      A što se tiče Kur’anskih ajeta o opskrbi ljudi imetcima i djecom, napisaću neke primjere dole pa ako možeš reci mi u čemu su pogriješili prevodioci Kur’ana, ali zapamti da moraš uzeti u obzir da ajeti možda nemaju dvojako značenje. Možda je baš onako kako i piše, jer sam si rekao da Allah dž.š. ne želi otežati ljudima, a ove primjere koje navodim, ne navodim ih da potkrijepim svoje uvjerenje, jer su i meni nelogični. Zato i tragam za pravom Istinom, ili će se pokazati da je Kur’an čista Istina ili da je još jedan u nizu religijskih svetih knjiga bez uticaja Boga – odnosno da je napisan ljudskom rukom od strane Muhammeda a.s. ili druge osobe:

      1.) (34:39)
      Say, ˹O Prophet,˺ “Surely ˹it is˺ my Lord ˹Who˺ gives abundant or limited provisions to whoever He wills of His servants. And whatever you spend in charity, He will compensate ˹you˺ for it. For He is the Best Provider.”
      Reci: “Gospodar moj daje obilnu opskrbu onome kome hoće od robova Svojih, a kome hoće uskraćuje; što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje”.

      Ono što nisam ranije spomenuo jeste ova riječ “rob”. Da li nas Allah uistinu smatra svojim “robovima”? Mislim, lično, ne smatram se 100%tnim vjernikom ali radim pošteno i činim dobro kad god mogu, odnosno ne smatram se pokvarenom i zlom osobom jer nikome ni naudio nisam ali i da sam 100%tni vjernik, ne znam da li bi Bog želio od nas da se odreknemo ovog svijeta i njegovih dobara i da život provodimo klanjajući po cijeli dan u džamijama, da se nekako distanciramo od svojih žena ili da ih tjeramo da nose hidžabe i burke, znaš već. Takav ja imam osjećaj kad vidim ove “muslimane” u arapskim zemljama, kao da ništa ne rade osim što samo klanjaju, drže se monotonog života i tako i umru. Po cijeli dan samo Bog, Bog i Bog, Bog ovo Bog ono, znaš šta hoću da kažem, kao da ne uživaju u životu. Ne idu na koncerte jer muziku smatraju haramom kao i crteže, na moru se kupaju u odjeći, ne slave bezopasne praznike poput Nove Godine i sl. Kao da su roboti, ili robovi opisani u Kur’anu. U mnogome je to utjecaj hadisa, uvjeren sam ja u to. Previše su se distancirali od svega. Kao da su monasi, kršćanski svećenici.
      E sad što se tiče ovog gore ajeta, da ponovim to još jednom: “Gospodar moj daje obilnu opskrbu onome kome hoće od robova Svojih, a kome hoće uskraćuje; što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje”.
      Mislim da se ova “opskrba” i “uskraćivanje” odnosi na poljoprivredne usjeve jer usjevi mogu propadati istom brzinom kao što mogu i napredovati. Naravno ovisno o vremenskim razlikama ili drugim faktorima tokom sadnje ili rasta i sl. na šta ljudi ne mogu utjecati. Jer šta god da danas konzumiramo od prirodne hrane mora proći od perioda sjetve do ubiranja plodova i to kroz brojne vremenske varijacije. Premalo ili previše vlage, previsoka ili preniska temperatura, premalo ili previše kiše, najezda insekata i parazita i sl. Čak i u današnjem modernom dobu sa modernijim poljoprivrednim mašinama može doći do iznenadne suše ili drugih neprilika na koje ljudi ne mogu utjecati. Usjevi i dalje nastavljaju propadati. Slično je i sa vodom ili voćkama. Sve dok se ne poklope određeni uvjeti, neće doći do kiše i samim time neće doći do rasta plodova na granama. Naravno ima tu i plodova kojima ne treba kiša ali im treba nešto drugo, ne znam sad od prve ali može se izguglati. Mislim da se na to odnosi “opskrba”. I zaboravio sam spomenuti stoku, ako stoka nije npr. plodna, doći će do smanjenja broja u krdu ili ako pokupe kakvu bolest pa uginu i slično.

      2.) (16:112)
      “And Allah sets forth the example of a society which was safe and at ease, receiving its provision in abundance from all directions. But its people met Allah’s favours with ingratitude, so Allah made them taste the clutches of hunger and fear for their misdeeds.”
      Allah navodi kao primjer grad, bezbjedan i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah zbog onoga što je radio dao da iskusi i glad i strah.

      Ovo bi se moglo odnositi na sušu. Ne bih rekao da Allah djeluje metodom “puff” poput nekog čarobnjaka. Suša može pogoditi svakoga na svijetu, a jedan primjer od prve navodim nedavno presušivanje najveće rijeke Po u Italiji. Možeš detaljnije pročitati na internetu.

      • Al Ibn

        Esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu braco po Islamu.

        Asime, dozvoli da ti odgovorim na nacin kako ja posmatram tvoje nejasnoce, takodjer sam neko ko je u potragi za istinom, prsu scam mnogobrojnu literaturu i istovremeno razmisljam na koliko god mogu razlicitih nacina, sa ciljem da mi se odgovori uklapaju sa mojim razumom. Ako se ne varam, prvo te interesuje da li nas Allah smatra robovovima? Da, On je nas stvoritelj, mi u potpunosti ovisimo o Njemu, jer ako zamislis ropstvo medju ljudima, cinjenica je da zivot roba ovisi o njegovom vlasniku, da li ce ga nahranit, napojit, prodat ili usmrtit, u sustini je u odnosu prema vlasniku nemocan, pa tako zamisli koliko je Allah veci od nas u uporedjenju ljudskog bica-vlasnika prema robu, sto jasno svedoci da mi nismo bas nista vise od robova (Ali Elhamdulillah, On je milostiviji prema nama nego majka prema novorođenčetu). Vezano za opskrbu, mišljeno je u svakom smislu, jer ako bi se odnosilo tad na poljoprivredu, znaci onaj sa vise usjeva ima veću materialnu opskrbu, jer višak moze da udijeili ili proda i da koristi sredstva u druge svrhe, a Allah deluje upravo “puff” metodom “Kaže budi i ono bude”, pa se tako jednostavno odnosi i npr. na borzu, jer dovoljno je da spusti poplave na dotični grad ili potres i vrijednost dionica se za dan mijenja nekontrolisano, ako je i dalje malo nejasno i škakljivo to ćemo lako prihvatiti ako shvatimo značenje rijeci “Svemogući”. I da, on je taj koji udjeljuje opskrbu i odredjuje kome koliko, ali to nikako ne znaci da treba da sjediš kuci i cekas ako je sudjeno, to mozemo uporediti sa praktikovanjem ibadeta, sa izgovorom ako je sudjeno da klanjam ja bi klanjo a ovako nije jer nemam volju. Podaren nam je razum, i sloboda biranja i truda, od tebe trud od njega ovisi količina opskrbe koju ces dobiti, ali pazi, ne treba da te zabrinjava ako sad ne zaradiš milijone, jer ovaj dunjaluk je prolazan, a trud i dobra djela ce sigurno biti nagrađena u vječnom zivotu. Nisu se Arapi distancirali od svojih zena, siguran sam kad ti dodju gosti, ti ne drzis zlato, pare, ustedjeviju itd. na stolu ili na nekom svima vidljivom mestu, nego to volis i sakrijes da ti neko ne nanese stetu, i nekim ljudima zena vrijedi vise od tog zlata i para i jednostavno zeli da zastiti. Ti kao i vecina ljudi, imas problem u predstavi dužine vječnog zivota, jer mi podsavestno imamo vec sad osecaj da smo vecni, i kao nista se nece to mijenjati ali, da hoce i to kako. Eto sad smo u 2023god. po prihvaćenom kalendaru i zamisli 2023cm dugačku liniju i na njoj zabiljezi 50cm kao 50god. Tvog zivota i pitaj se koliko je tvoj život bitan ili znacajan u odnosu na dužinu te linije. Ili ako mislis koliko si bitan u svojoj familijarnoj lozi, samo pomisli da li znaš dze su grobovi tvojih predaka ispred 200god.? To ceka i tebe sa tvojim praunucima, i iz tog razloga arapi koje pominjes, borave u dzamiji, na 1. Mestu jim je Bog i uskratili su se od ovosvjetskih strasti jer 50god.<vjecnost, i ucinice to s osmijehom. Medjutim, dobro si uporedio sa monasima, ali u Quranu Allah te iste pominje u pohvalnom kontekstu.

        Molim Allaha da nam pokaze istinu istinom, i ucini da joj se svako od nas zblizi i da je zavoli, i da nam zabludu pokaze zabludom, i ucini da se je svako od nas kloni i da je zamrzi.

        Esselamu alejkum A

  • fahredin

    Dzenane nisi me razumeo, Ramiz ne govori tako nego o informacijama kodovima itd.

  • Asim

    Ili ako je “opskrba” u vidu novca, mislim da je to isti slučaj. Npr. investiranje na berzi – ima i uspona i padova zbog brojnih faktora na koje ne mogu utjecati investitori čak ni ako su 100% sigurni da su pametno investirali. Ili kao što si i sam rekao u vidu poklona. Hodaš ulicom i naiđeš na snop novca. Možda ćeš ga iskoristiti smatrajući da je dar od Boga, ali pametni musliman će ga predati policiji ili pokušati lično pronaći osobu koja je taj novac izgubila. Ili kad te nakon dugo vremena u nezaposlenosti nazove prijatelj i kaže ti da te se sjetio i ponudio ti taj i taj posao znao on da li mu je prijatelj nezaposlen ili ne. Ili ako dobiješ na lutriji. Ili ako dugo vremena marljivo radiš na jednom poslu pa te poslodavac otpusti kao i druge osobe na istom poslu poput tebe – poput nedavnih otkaza u Facebooku i Twitteru. Ili te možda Allah malo “pogura” kad npr. radiš na izradi kompjuterskog čipa ili nekog lijeka, odjednom ti sine da možda – ako ovo obrišeš ako ono pridodaš i na kraju uspiješ. Poklope se sve kockice, kako bi se reklo. A mozak je sastavljen od +- 100 milijardi neurona, tako da mislim da nije nemoguće da nas Allah nekako pogura, da skrene putanju signala na pravo mjesto u mozgu. Samo moje lično mišljenje. U svakom slučaju živ i ti meni bio 100 godina. Hvala na odgovoru i svako dobro ti želim

  • Safet

    Allah daje “rizk” (opskrbu), a trosenje viska od te opskrbe na Bozijem putu je cin “nafake” dok je sa druge strane “sadaqa” iskreno djelenje onoga na sta imaju drugi pravo ako su u potrebi. Kur’an tacno navodi kategorije ljudi kojima se treba davati sadaka. Danas kada se pogleda kur’ansku regulativu sadake je religija zamjenila terminom zekata a zekat je nije isto sto i nafaka niti sadaka. Kur’an te pojmove sasvim razdvaja i stavlja u sasvim drugi konkekst od uobicajne religijske dogme. Interasantno je da korijen n-f-q iz koga proizlazi izraz “nafaka” takodjer gradi izraz “munafik” koji se prevodi kod nas kao licemjer mada je prikladnije da se taj izraz odnosi na lobiste tj. oni koji lobiraju za neku svoju odredjenu korist, cilj.

  • Anonymous

    Dženane dobro si došao da svojim razmišljanjem obogatiš ovaj blog. Baš sam super prijatno iznenađena. Dobra tema i sviđa mi se tvoje razmišljanje. Ma da, nafaka je kao i sudbina: varijacija života i događaja u njemu plus bonusi od Allaha.

    Selam selam.

    • Dženan Škoro

      Mnogo hvala na podršci. U komentaru mi zvuči kao da se znamo. Ako je tako, još više mi je drago. Nastavit ću na ovom blogu promicati svoja razmišljanja i rezultate istraživanja.

  • Sead

    Kad će novi blog? 😀

  • Ajla

    I nemojte težiti za onim čime je Bog neke od vas mimo drugih odlikovao. Muškarcima pripada udio od onoga što zarade, kao što i ženama pripada udio od onoga što one zarade, a od Boga ištite da vam iz obilja Svoga daruje. Doista, Bog sve dobro zna! (32 EnNisa’)
    Ovaj ajet se može dvosmisleno protumačiti, ali ajet je naravno jasan. Suština tvoje teme, smijem reći, je sažeta u ovom ajetu.
    Hoću isto da kažem, čija duša čemu naginje-tako će sebi i tumačiti.

    Šta misliš?

    (I ne znamo se 🙂 )

    • Z.O.

      To je upravo jedan od ajeta koji dokazuju ovo što sam napisao. Kontekst govori o tome da ljudi jedni drugima imetak ne uzimaju bespravno/nepošteno. Nakon toga slijedi ajet koji si citirala u kojem jasno stoji da muškarcima i ženama pripada ono što steknu/zarade.

      Istini za volju, neki ovo “zarade” ili “steknu” tumače kao djela koja ljudi urade, a ne imetak, pa će im biti shodno onome kako su zaradili/stekli.

      Mada kontekst ajeta jasno govori o imetku.

      Glagol اكتسب u ovom ajetu super se uklapa u prevode: zaraditi, steći, itd.

      Pored tih značenja ima značenje i: pobijediti, usvojiti, pripremiti, itd. Sve ovisi o kontekstu u kojem se upotrebljava.

      Hvala ti za ovaj ajet. Uvrstit ću ga u sam post.

    • Sead

      Pozdrav. Imam zelju da ovaj ajet sto navodite, iz svoje perspektive komentarisem.
      I nemojte težiti za onim čime je Bog neke od vas mimo drugih odlikovao. – Ovaj ajet mi nije bas jasan. O cemu se tu govori zapravo? Bog je nekog odlikovao vrlinom ili bogatstvom a drugima porucuje da se ne poistovjecuju sa ovakvim ljudima jer nikad nece biti kao oni?
      Muškarcima pripada udio od onoga što zarade, kao što i ženama pripada udio od onoga što one zarade. – Muskarcima pripada jedan udio od vlastite zarade, a zenama drugi dio od njihove zarade? A sta je sa ostatkom te zarade? Ide hodzama, popovima i kraljevima?
      A od Boga ištite da vam iz obilja Svoga daruje. – Ovo se moze odnositi na obilje materijalnog dobra poput mesa zdravih zivotinja (da ih ne pokosi kakva bolest) u to vrijeme, pa poljoprivredna dobra (koja susom ili parazitima mogu biti unistena), zdravorodjene bebe i sl.
      Ove gore prve dvije recenice mi nisu bas jasne. Na prvi pogled se ne cine dvosmislene, i moze biti bas onako kako sam i sam gore naveo. Jer zasto Bog nije rekao npr. “I nemojte teziti za onim cime je Bog neke od vas mimo drugih zbog ruznih djela kaznio”? Ovako izgleda gore u ajetu da je neko npr. moralno čist ili prebogat a drugim insanima Bog porucuje da ne teze ka tome da postanu poput tih ljudi. Kao da nas ogranicava, bas poput robova. A u narednom ajetu muskarci i zene dobijaju samo dio od njihove zarade, a ne navodi se gdje ide ostatak zarade. A kada pogledamo historiju, vidimo brojne primjere tog ranog oporezovanja. Zasto Bog ne bi jednostavno rekao nesto tipa “Muskarcima pripada njihov novac od vlastite zarade a zenama njihov novac od vlastite zarade”? Zasto se sve mora komplikovati i metaforicki vezati u Kur’anu? Zasto i zasto bi nam Bog iskomplikovao toliko osim naravno ako Bog nije objavio Kur’an. Tacno me nekada navodi da se zbog ovoliko metafore u Kur’anu zapitam da li je moguce da je Muhammed a.s. bio poput prvog Sekspira i sam napisao ovu knjigu

  • Anonymous

    Da li se učenje bismille i fatihe prije kakvog (vjv važnog) posla također smatra demotivacijom? Kao da sse nekako podsvjesno želi usaditi da ishod tog važnog posla zavisi od Allaha pa tako da se insan ne treba truditi previše za taj posao. Ili učenje bismile uopće kad se izađe iz kuće u šetnju ili autom u grad i sl.? Inače moji roditelji imaju i običaj da prosipaju bokal ili kantu vode za mnom kad god idem nešto važno da obavim (znam da je to glupo i beskorisno ali nemam srca da im to objašnjavam). Selam

    • Z.O.

      Za mene lično izgovaranje tih riječi je poput izgovaranja namjere/nijjeta prije namaza ili abdesta, kao da Allah ne zna da mi u Njegovo ime obavljamo neki posao ili klanjamo.

      Imam lično uvjerenje da Allah pomaže ljudima u obavljanju njihovih poslova shodno potrebi i da se “upetlja” da bi vjernik osjetio Njegovu pomoć i blizinu, što će mu povećati samo uvjerenje.

      To je kao i sa jednom od odgojnih faza kod djece. Sve što mogu sami da urade, ne treba za njih raditi. Što prije počnu da obavljaju neke radnje samostalno, shodno uzrastu, kasnije će imati manje problema. Roditelj se upetlja kad dijete ne može samostalno nešto da obavi.

      Na bismillu gledam kao neku stvar iz tradicije, a ne kao nužnost prije obavljanja bilo kojeg posla. Vjernik bi trebao da se pouzda u sposobnosti koje mu je Stvoritelj dao, odnosno koje je uvježbao. Na taj način Stvoritelj gradi vjernika, priprema i “odgaja” za samostalan život.

      Prosipanje kante ili bokala vode pri izlasku iz kuće za mene lično je klasično sujevjerje, kao kad kažu da se kost od kurbanskog mesa ubaci u peć kad grmi. I, šta onda? Šta ćemo ljeti ili šta će onaj ko ima grijanje na struju. Znači, njegovu kuću grom može “opaliti” samo tako.

      Moje lično uvjerenje je da se Stvoritelj mnogo ne miješa u djela ljudi, ali da zna za njih i da pomaže vjernicima, čak da shodno tome što vjeruju u Njega, neke životne prilike mijenja, popravlja.

      • Anonymous

        A šta ste željeli reci ovim gore prvim sto ste napissali, nije mi to bas jasno? Mozda da je nijjet i bismila nepotrebna cak i za klanjanje? Razmišljals sam ja o takvim stvarima već neko vrijeme i mislim si koliko su muslimani sebi “otezali” da tako kazem zivot uvođebjem mnogih tradicija, zakona, upuzanog sujevjerja i slično. U mojoj se kuci eto (pretpostavljam da je tako i kod većine porodica sa slicnim intelektualnim nivoom) recimo ne sijeku nokti poslije aksama, ne hoda se po kanalima niti nocu pogotovo poslije ponoci da se ne “naograjše”, kupanjem hladnom vodom dolazi do upale pluca ili “upale mozga” ako peres kosu hladnom vodom, ili se nosaju amajlije za koje se vjeruje da “štite”, pa konjske potkovice, zapisi na arapskom po kući (a niko u kući još nije preveo te zapise jer ne znamo arapskog jezika), ne valja ako horoz zakukuriče poslije akšama, onda eto ne znam šta još da dodam, šejtane kao prizivaš ako slušaš muziku preko zvučnika, laptopa i sl. a gore je ako to radiš poslije akšama… A koja slučajnost da su većina tih sujevjerja sve poslije aksama, iako ih shvatam, ljudi se od samog pocetka boje mraka i onoga unutar mraka. Valjda je normalno da se odbrane od mraka ovim sujevjerjima, ali imajuci na umu koliko su samo muslimani u samom pocetku bili obdareni razumom i godinama poslije (sto se tice arapskih naucnika koji su mnogo toga izumili i poslije se prosirilo u evropu) ne mogu da pojmim kako je moguce da smo toliko “zaostali”, tapkamo u mjestu već stotinama godina. Nista ne radimo osim sto samo klanjamo i napadamo ateiste i svakog ko se drugačije izražava. Između ostalog naravno. Na klanjanje gledam kao na mentalnu medicinu inače, ništa protiv toga nemam, samo jednostavno nekako kao da smo se predali, kao da zivimo svecenicki zivot u celibatu

        • Z.O.

          Za mene lično učenje bismille, kao što sam rekao, ima uporište u tradiciji. Ne smatram je obavezom. Allah, ionako, zna naše namjere. Imao sam namjeru na ovom blogu pisati o stvarima koje ovdje spominjete. Muslimani sebi jesu otežali vjeru kojom Allah želi da čovječanstvo izvede iz tmina na svjetlo. Otežali su je praktikovanjem nekih stvari koje nemaju uporišta, već su narodna uvjerenja utemeljenja na raznim vrstama sujevjerja. Neke od primjera ste ovdje i naveli.

          Što se tiče kupanja hladnom vodom, vjerujem da shodno nekim vremenskim uvjetima može imati negativne posljedice po zdravlje, ali to nema veze sa vjerom. Jedan od problema je i taj što mnoge stvari koje nemaju ama baš nikakve veze sa vjerom, muslimani svrstavaju u vjeru.

          Hamajlije, potkovice, zapisi, crne mačke po putu, upravo su razlog nazadovanja muslimana i muslimanskog društva. Ako danas u moderno doba muslimani nemaju ubjeđenje da su to gluposti bazirane na sujevjerju, ne piše im se dobro.

          Ja odem utorkom kod frizera, zato što se utorkom skoro niko ne šiša, nema gužve. To je smiješno i žalosno istovremeno.

          Namaz jeste “mentalna medicina”, odnosno poveznica između čovjeka i Stvoritelja. Namazom postiže konekciju sa Stvoriteljem čime ga taj namaz sprečava od činjenja loših djela sebi i drugim stvorenjima. U namazu je mnogo bitnija suština nego forma, da je čovjek skrušen i da namaz obavi svojevoljno, a ne pod prisilom.

          Ateizam je stvar pojedinca, odnosno njegove vjere/nevjere i ne bi trebalo nikoga napadati zbog toga. Kao što je za vjernike vjerovanje njihova privatna stvar, tako je i za ateiste i bilo koje pripadnike drugih religija ili ideologija njihovo uvjerenje njihova privatna stvar. Kad neko učini prestup prema drugom stvorenju zakon je taj koji ga treba sankcionisati, nebitno bio musliman, kršćanin, budista ili ateista. Svako ima pravo na uvjerenje, na slobodu mišljenja. Neki muslimani su utripovali da imaju pravo vrijeđati ateiste što nije istina.

  • Anonymous

    Želim se ovdje nadovezati o bogaćenju. Nije istina da ko puno radi više zaradi a ko mali radi manje zaradi. Princip bogaćenja ne funkcioniše na taj način nego na principu ponude i potražnje. Kada bi se čovjek mogao obogatiti od ogromnog rada onda bi komunalci, domari i oni u kanalima bili najbogatiji međutim to su najniže plaćena zanimanja. Zašto? Jer su lahko zamjenjivi. Ako posjeduješ vještionu ili više vještina koje su visoko cijenjene i za njih je teško naći naći zamjenu onda ćeš biti visoko plaćen. Takođe, nećeš biti bogat ako radiš za drugog nego tek kada počneš raditi za sebe. Naravno tu dolazi i finansijska pismenost. Mnogi muslimani ostaju uskraćeni za bogatstvo jer vjeruju da je ulaganje i dizanje kredita kamata koja se spominje u Kuranu. Takođe, ne poznaju razliku između dobrog i lošeg duga te aktive i troška. Niko od njih ne vodi mjesečnu evedenciju budžeta da na kraju mjeseca vide u šta su trošili pare. Malo ko više čita knjige niti prate korisne video sadržaje pa da prošire horizonte i vide zaradu i priliku na svakom ćošku. Većinom su konzumenti umjesto proizvođači. Ovo su samo neke od stvari koje su potrebne za bogaćenje te iz tog razloga treba izbiti socijalistički mentalitet ravnopravne preraspodjele dobara jer ako svi zarađuju isto bez obzira koliko su inovativni i posvećeni poslu ili zabušavaju, tada niko neće htjeti zalagati se za bolji kvalitet robe i usluga. Primjer toga je socijalistička Lada i Yugo te kapitalistički Mercedes i BMW a da ne spominjemo Porsche, Ferrari i Lamburghini.

    • Kenan Hodžić

      odlično. svaka čast! Ja bih u mejtefe uveo predmet “financiska pismenost” nek muslimanska djeca uče kako se gradi svijet, a ne kako se uči mevlud.

    • Z.O.

      Odlično zapažanje. Bitno je naglasiti da je važno pravilno raditi, a ne puno raditi. Na tome je naglasak. Zato sam i pisao o vještinama i sposobnostima pojedinca da zaradi. Pod “puno” sam mislio pravilno i ujedno marljivo. Žalosno je da su muslimani danas većinom potrošači i ne proizvode mnogo toga. Tome su doprinijela neka od tradicionalnih tumačenja stvari koje se i spominju na ovom blogu. Jedno od tumačenje je upravo i ograničenost nafake. Zbog toga sam ga i naslovio “demotivacija bez premca”, jer u podsvijesti te odmah zakoči nešto. Zašto ćeš raditi ako ti je, eto tako, Allah samo ograničio nafaku. Allah nije nelogičan, ali ljudi u svojim tumačenjima jesu. Važno je razbiti jednoumlja koja postoje među nama i optuživanje jedni drugih zbog drugačijeg mišljenja. Tek tada ćemo krenuti naprijed.

  • Sabahudin

    Da li je krilatica ‘ako Bog da’ koja se bukvalno koristi za sve zivotne situacije u blizoj ili daljoj buducnosti jedna vrsta demotivacije? Jer ako smo sami svoji ljudi i sami sebi krojimo svoju sudbinu a Bog se vjerojatno umiješa recimo samo 1% u toku cijelog života insana, da li je stvarno bitno onda reci ‘ako Bog da’ ili cemo time naljutiti Boga ili naslutiti belaj kako su mi roditelji govorili?

    • Anonymous

      Ovo za naslucivanje belaja sam mislio samo ako se ne kaze ‘ako bog da’. Ako ne kazes ako bog da, navodno ces naslutiti belaj ili tamne sile ili ces naljutiti Boga

  • Sofija

    Kako objasnjavas u sferi Božije volje probleme vezane za visoku stopu nezaposlenih sirom svijeta, odlazak u inostranstvo i rad na podkvalificiranim poslovoma, mnogi rade dva posla…?

  • Sofija

    Slobodna volja ne postoji, jer ljudski mozak upija vanjske faktore sredine i unutarnje faktore osobe.
    Ne postoji predodređenost sudbine!

Leave a Reply to Asim Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *