Tabu: Džennetske hurije?

Konstatacija: Hurije su muška zabluda! Džennet je ravnopravna nagrada svih bogobojaznih muškaraca i žena.


Iako ćutke, tradicionalni muslimani stoljećima nazor vjeruju u nelogičnu i vrlo škakljivu temu o džennetskim hurijama, koja u sebi nosi više pitanja nego odgovora. Tema koja podvaja ummet na sretne muškarce i nesretne žene, te u srcima raspiruje nezadovoljstvo prema Džennetu, pa čak i sumnju u Božiju pravednost.

Tradicionalni Islam, kao i mnoge druge vjere, biva serviran kao vjera muškog Boga, koji navija za muškarce, a ženama šta ostane (ako ostane). Klasični kliše patrijarhalne religije koja se razvila kroz vijekove muške socijalne nadmoći. Velika većina općeprihvaćenih hadiskih predaja i tumačenja Kur’ana rezultat su muškog nameta i ugađanja samima sebi. Arapska žena je oduvijek bila uskraćena, a post-islamski Arapi su se pobrinuli da takva i ostane, i to na oba svijeta, koristeći se alatima poput hadisa i tefsira.

To će isto uraditi muškarci svih svjetonazora i vjera sa bilo čime što im padne šaka (vlasti, uprave). Imamo upečatljiv moderni primjer sa show-biznisom, modnom industrijom, pa čak i sportom, gdje je žena krajnje eksploatisana u svim mogućim aspektima. Bacite pogled na pravilnike oblačenja sportistkinja. Eto! Poenta je da muškarci koji imaju upravu, uvijek će sebi stvarati svijet gdje je žena objekat zabave i požude, radilo se o nečemu na dunjaluku ili ahiretu.

Istinska Allahova poruka čovječanstvu, a koja se isključivo nalazi u Njegovim objavama, završavajući Kur’anom, nema nepravde niti spolne diskriminacije. Njegova poruka je jasna, sažeta, precizna i jednostavna. Objava nas podučava, odgaja i usmjerava, a vrlo malim dijelom ograničava.

Stoga, prije nego objasnim šta/ko su hurije, želim da napomenem na jedan od osnovnih rezultata svih mojih istraživanja; a to je da je većina vjerovanja (akideta) današnjeg islama (bez obzira na pravac) zapravo ljudska tvorevina, subjektivno tumačenje i razumijevanje uleme ograničeno socijalnim i političkim prilikama, javnim mijenjem, vremenom ili prostorom u kojem su živjeli. Vrlo mali dio islama se konkretno poziva na izvornu objavu, Kur’an, na njegovo tumačenje u izvornom obliku (pojašnjenje ajeta ajetom ili svojevremenim arapskim jezikom) bez predrasuda i primjesa hadiskih predaja ili israilijata. No, šta je bilo, bilo je. Kako sam i ranije govorio, islam je kidnapovan od strane patrijarhalnih arapskih plemena, a potom sistematski prilagođen muškim strastima po pitanju žena ili imetka. Za sve to, neko će morati odgovarati pred Velikim Bogom.

Rasprostranjena vjerovanja oko Hurun Ein (Hurijama)

Uvriježeno tumačenje ajeta koji govore, ili navodno govore, o hurijama ide u nekoliko smjerova:

  • Tradicionalno vjerovanje:
    Termin (حور عين – huur eiin) se odnosi na specijalno stvorene žene u džennetu za seksualno uživanje muškaraca. Njih ima puno, i muškarci će dobiti zasluženu količinu tih žena. Opisane su kao vječite djevice, bjelkinje, providne kože, velikih crnih očiju uz dodatak mnogih drugih erotskih epiteta. Muškarci će s njima imati spolni odnos koji će trajati stoljećima.
  • Kontroverzni stavovi:
    1. Termin se odnosi na vjernice. Nakon dunjalučkog života, biće pretvorene u hurije.
    2. Termin se odnosi na vrstu meleka, sluge ili prijatelje džennetlijama, bez obzira na spol. Nemaju nikakvu seksualnu ulogu, već ulogu društva, usluge, zabave i sl.
    3. Termin se odnosi na posebno stvorena dinamična bića koja bivaju dodjeljena svakom džennetliji kao par, bez obzira na spol i imaju mogućnost da budu šta god njihov vlasnik (džennetlija) poželi.
    4. Termin se odnosi na voće u džennetu.
    5. Termin se odnosi na izvore pića koji kolaju ispred džennetlija dok jedu i uživaju u svojim šatorima jedni naspram drugih.

Većina muslimana nikada nije ni razmišljalo o tome da bi ajeti mogli značiti nešto drugačije od tradicionalnog vjerovanja, koje je ujedno najpoznatije i najpriznatije, iako ženama najomraženije.

Prije nego spomenem ajete koji govore na ovu temu, naveo bih nekoliko pitanja koja predstavljaju pravi problem i izazov tradicionalnom shvatanju, gdje su “huurun eiinun” džennetske žene za seksualno naslađivanje:

  1. Da li doliči Gospodaru svjetova da ugosti vjernike (uključujući muškarce i žene, raznih rasa i nacija, raznih ukusa i običaja, raznih pogleda i rezonovanja) izvanzemaljskim seksom? Mi, ljudi, bi se postidjeli toga da nekoga podstaknemo na trud obećavajući mu gostoprimstvo u svojim baštama uz seksualne usluge, a pogotovu ne seksom sa bićima koja uopće nisu ljudska.
  2. Da li se to Allahu sviđaju bijele krupnooke crnooke žene, pa podstiče ljudski rod na dobra djela obećavajući im iste?! To bi značilo da je On namjerno stvorio mnoge žene da budu ružne, jer nisu bijele, nisu crnooke, nisu krupnooke.
  3. Zašto se ajeti obraćaju svim vjernicima (muškim i ženskim), a potom im se nudi seksualni užitak isključivo sa ženama? Hoće li žene vjernice u džennetu biti lezbejke?
  4. Šta ako muškarac džennetlija ne voli žene ili ne osjeća privlačnost prema njima? Šta ako vjernik voli crne, žute ili crvene žene sa malim očima, ili očima u boji? Šta ako je vjernik Eskim ili Japanac?
  5. Da li će žene biti primorane na svoje muževe na ahiretu? Šta ako nemaju muža? Šta ako ga imaju, ali ga mrze i ne podnose?
  6. Kada muškarac bude zauzet seksualnom aktivnošću sa hiljadama hurija, da li će njegova dunjalučka supruga čekati stoljećima dok on ne završi?
  7. Kur’an spominje dječake, da li su oni ženska nagrada ekvivalentna hurijama?

Ova i mnoga druga pitanja dovode vjernike, a pogotovo vjernice, da od obećane “nagrade” doživljavaju kaznu.

Neki tradicionalisti su dali odgovore koji su ženama od dženneta napravili džehennem. Jedan od njihovih pokušaja opravdanja ovakvih ispada u tefsiru jeste tvrdnja da će Allah učiniti da džennetlije vole baš to što im je On stvorio kao nagradu, no, ta zakrpa je gora od rupe!
Ako je tako, onda kur’anski opis nagrade nema nikakvog smisla za ljude na dunjaluku, kad’ će ljudi ionako biti primorani da to vole i žele tek na ahiretu… čemu onda ohrabrivanje i tješenje vjernika (u Kur’anu) nečim što Allah zna da oni trenutno (na dunjaluku dok čitaju Kur’an) ne vole?! Kao da ti kažem “Uradi to i to, ja ću te počastiti kuhanim puževima! Nema veze što ti to sada ne voliš, ali kad dođeš meni ja ću te drogirati i ti ćeš to rado pojesti.” Kakva fajda od takvog podsticanja?!
S druge strane, zar je Allah bio nemoćan da stvori nešto što svi vole, pa je morao pribjeći prisili na ahiretu jer Mu je nestalo blagodati, pa je stavio na ponudu samo ono što je ostalo na stanju?! Zar nije Allah vlasnik riznica Nebesa i Zemlje?

Jezičko značenje

Počeo bih sa jezičkim značenjem spornog termina, koji se u arapskom jeziku sastoji od dvije riječi, (Huurun-حور) i (Eiinun-عين).

Moram napomenuti da ovaj termin nikada u Kur’anu nije došao sa određenim članom EL (npr. الحور ), niti u genitivnoj vezi (npr. حور العين), kao što to tradicionalna ulema često koristi, gdje je značenje potpuno izmjenjeno. Uz takvu iskrivljenu upotrebu, termin bi označavao “krupnooku crnooku”, no to je u originalnom obliku isključeno značenje.

Hûr – je množina od imenice (حارة – harra) od glagola (حار يحور حورا) što označava promjenu, izmjenu, oscilaciju (u smislu da ide tamo-ovamo), vraćanje (na početak). Od istog korijena postoje i drugi termini u Kur’anu, kao što je (Havarijun الحواريون) – oni koji su se stalno vraćali do Isa a.s. da nauče nešto novo i da postanu bolji. Termin (Hivar) – dijalog, govor koji se kreće tamo-vamo između sugovornika. Opis nevjernika u ajetu (إِنَّهُ ظَنَّ أَن لَّن يَحُورَ –  “On je bio ubjeđen da se (poslije smrti) neće ponovo vratiti u život”) i mnogi drugi primjeri iz Kur’ana dokazuju da ova riječ nema veze sa ženama velikih crnih očiju.

Eiin – je množina riječi Ujun (potoci), koja je takođe množina riječi Ajn (potok, izvor vode). Dakle, množina množine, nešto kao naša riječ “potočje”.

Shodno tome, termin “Huurun Eiinun” bi se mogao prevesti kao “potočje koje oscilira i cirkuliše”.

Napomena: Kur’anski opis ahireta je metaforičan i on nije stvaran, jer je ta stvarnost nama nepojmljiva. Zato Allah kaže مَّثَلُ الْجَنَّةِ الَّتِي وُعِدَ الْمُتَّقُونَ﴾‏… ﴿ “Primjer Dženneta koji se obećava bogobojaznim…”. Opisi su samo nama shvatljiv dunjalučki primjer.

فَلَا تَعْلَمُ نَفْسٌ مَّا أُخْفِيَ لَهُم مِّن قُرَّةِ أَعْيُنٍ جَزَاءً بِمَا كَانُوا يَعْمَلُونَ ‎﴿١٧﴾

”I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju.” (Es-Sedždah, 17)

Allahova pravedna nagrada

Ono što je iniciralo ovo moje istraživanje jeste moje srčano i podsvjesno poricanje mogućnosti nepravde na Ahiretu. Zato želim da sljedećim ajetima učvrstim princip o Božijoj pravdi.

فَاسْتَجَابَ لَهُمْ رَبُّهُمْ أَنِّي لَا أُضِيعُ عَمَلَ عَامِلٍ مِّنكُم مِّن ذَكَرٍ أَوْ أُنثَىٰ ۖ بَعْضُكُم مِّن بَعْضٍ

“Pa im se odazva Gospodar njihov; Ja ničiji trud neću zanemariti, bilo da je muško ili žensko. Vi ste jedni od drugih…” – Alu Imran, 195

وَمَن يَعْمَلْ مِنَ الصَّالِحَاتِ مِن ذَكَرٍ أَوْ أُنثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَأُولَٰئِكَ يَدْخُلُونَ الْجَنَّةَ وَلَا يُظْلَمُونَ نَقِيرًا ‎﴿١٢٤﴾‏

“A ko bude neka dobra djela činio, bilo muško ili žensko, a vjernik je, takvi će ući u Džennet i nimalo neće biti zakinuti.” – En-Nisa, 124

مَنْ عَمِلَ صَالِحًا مِّن ذَكَرٍ أَوْ أُنثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَلَنُحْيِيَنَّهُ حَيَاةً طَيِّبَةً ۖ وَلَنَجْزِيَنَّهُمْ أَجْرَهُم بِأَحْسَنِ مَا كَانُوا يَعْمَلُونَ ‎﴿٩٧﴾‏

“Ko dobra djela bude činio, muško ili žensko, a vjernik je, lijepim životom ćemo ga proživjeti i nagradićemo ih zasluženom nagradom za najbolje što su radili.” – En-Nahl, 97

مَنْ عَمِلَ سَيِّئَةً فَلَا يُجْزَىٰ إِلَّا مِثْلَهَا ۖ وَمَنْ عَمِلَ صَالِحًا مِّن ذَكَرٍ أَوْ أُنثَىٰ وَهُوَ مُؤْمِنٌ فَأُولَٰئِكَ يَدْخُلُونَ الْجَنَّةَ يُرْزَقُونَ فِيهَا بِغَيْرِ حِسَابٍ ‎﴿٤٠﴾‏

“Ko loše djelo učini, neće ispaštati osim toliko, a ko uradi dobro djelo, muško ili žensko, a vjernik je, oni će ući u Džennet, u njemu će imati opskrbu bez računa.” – Gafir, 40

 

Ajeti koji spominju (huur eiin), tzv. hurije

Samo su četiri ajeta u kojima se spominju “huurun” kao džennetska nagrada, a tri su od njih sa izrazom “huurun eiinun”, a svi ostali ajeti za koje se smatra da se odnose na hurije nemaju veze s tim. To ću pojasniti u nastavku teksta.

إِنَّ الْمُتَّقِينَ فِي مَقَامٍ أَمِينٍ ‎﴿٥١﴾‏ فِي جَنَّاتٍ وَعُيُونٍ ‎﴿٥٢﴾‏ يَلْبَسُونَ مِن سُندُسٍ وَإِسْتَبْرَقٍ مُّتَقَابِلِينَ ‎﴿٥٣﴾‏ كَذَٰلِكَ وَزَوَّجْنَاهُم بِحُورٍ عِينٍ ‎﴿٥٤﴾‏

A oni koji su se Allaha bojali, oni će na sigurnom mjestu biti, (51) usred bašča i izvora, (52) u dibu i kadifu obučeni i jedni prema drugima. (53) Eto, tako će biti i Mi ćemo ih upariti sa huurun eiin (Ed-Duhan, 54)

إِنَّ الْمُتَّقِينَ فِي جَنَّاتٍ وَنَعِيمٍ ‎﴿١٧﴾‏ فَاكِهِينَ بِمَا آتَاهُمْ رَبُّهُمْ وَوَقَاهُمْ رَبُّهُمْ عَذَابَ الْجَحِيمِ ‎﴿١٨﴾‏ كُلُوا وَاشْرَبُوا هَنِيئًا بِمَا كُنتُمْ تَعْمَلُونَ ‎﴿١٩﴾‏ مُتَّكِئِينَ عَلَىٰ سُرُرٍ مَّصْفُوفَةٍ ۖ وَزَوَّجْنَاهُم بِحُورٍ عِينٍ ‎﴿٢٠﴾

A čestiti će biti u džennetskim baščama i blaženstvu (17) i u onom što im je Gospodar njihov dao će uživati – njih će Gospodar njihov patnje u ognju sačuvati. (18) “Jedite i pijte i neka vam je prijatno, to je za ono što ste radili!” (19) Biće naslonjeni na divanima poredanim, i uparićemo ih sa huurun eiin. (Et-Tur, 20)

وَالسَّابِقُونَ السَّابِقُونَ ‎﴿١٠﴾‏ أُولَٰئِكَ الْمُقَرَّبُونَ ‎﴿١١﴾‏ فِي جَنَّاتِ النَّعِيمِ ‎﴿١٢﴾‏ ثُلَّةٌ مِّنَ الْأَوَّلِينَ ‎﴿١٣﴾‏ وَقَلِيلٌ مِّنَ الْآخِرِينَ ‎﴿١٤﴾‏ عَلَىٰ سُرُرٍ مَّوْضُونَةٍ ‎﴿١٥﴾‏ مُّتَّكِئِينَ عَلَيْهَا مُتَقَابِلِينَ ‎﴿١٦﴾‏ يَطُوفُ عَلَيْهِمْ وِلْدَانٌ مُّخَلَّدُونَ ‎﴿١٧﴾‏ بِأَكْوَابٍ وَأَبَارِيقَ وَكَأْسٍ مِّن مَّعِينٍ ‎﴿١٨﴾‏ لَّا يُصَدَّعُونَ عَنْهَا وَلَا يُنزِفُونَ ‎﴿١٩﴾‏ وَفَاكِهَةٍ مِّمَّا يَتَخَيَّرُونَ ‎﴿٢٠﴾‏ وَلَحْمِ طَيْرٍ مِّمَّا يَشْتَهُونَ ‎﴿٢١﴾‏ وَحُورٌ عِينٌ ‎﴿٢٢﴾‏ كَأَمْثَالِ اللُّؤْلُؤِ الْمَكْنُونِ ‎﴿٢٣﴾

I oni prvi – uvijek prvi! (10) Oni će Allahu bliski biti (11) u džennetskim baščama naslada – (12) biće ih mnogo od naroda drevnih, (13) a malo od kasnijih – (14) na divanima izvezenim, (15) jedni prema drugima na njima će naslonjeni biti; (16) obilaziće ih vječito mlada djeca, (17) sa čašama i ibricima i peharom punim pića iz izvora tekućeg – (18) od koga ih glava neće boljeti i zbog kojeg neće pamet izgubiti – (19) i voćem koje će sami birati, (20) i mesom ptičijim kakvo budu željeli. (21) I huurun eiin, (22) kao biseri u školjkama skrivenim – (23) kao nagrada za ono što su činili. (El Vakia 24)

فِيهِمَا فَاكِهَةٌ وَنَخْلٌ وَرُمَّانٌ ‎﴿٦٨﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٦٩﴾‏ فِيهِنَّ خَيْرَاتٌ حِسَانٌ ‎﴿٧٠﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٧١﴾‏ حُورٌ مَّقْصُورَاتٌ فِي الْخِيَامِ ‎﴿٧٢﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٧٣﴾‏ لَمْ يَطْمِثْهُنَّ إِنسٌ قَبْلَهُمْ وَلَا جَانٌّ ‎﴿٧٤﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٧٥﴾‏ مُتَّكِئِينَ عَلَىٰ رَفْرَفٍ خُضْرٍ وَعَبْقَرِيٍّ حِسَانٍ ‎﴿٧٦﴾

U njima će biti voća, i palmi, i šipaka – (68) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (69) u njima će biti dobrota prelijepih – (70) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! – (71) hurun šatorima ograničenim – (72) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! – (73) koje prije njih ni čovjek ni džaan nije dodirnuo – (74) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (75) Oni će biti naslonjeni na uzglavlja zelena, prekrivena ćilimima čarobnim i prekrasnim (Er-Rahman, 76)

Analiza ajeta

U svim ovim ajetima, koji se jasno odnose na muškarce i žene podjednako, nema pomena ahiretskoj erotici i džennetskom seksu. Očigledno da je “huur eiin” dio džennetske blagodati i nagrade i uvijek je vezan za grupno uživanje džennetlija uz hranu i piće.

Primjećujemo da se u dvije sure, Ed-Duhan i Et-Tur, spominje glagol “تزويج – uparivanje”, koje se greškom prevodi i tumači kao “ženidba”, što je neispravno iz više razloga.
Kao prvo, nakon glagola je korišten prilog “ب – sa” što označava da je uparivanje uz korištenje nečega, a ne tom imenicom konkretno. Arapi nikada neće reći “oženio sam se sa ženom”, nego će reći “oženio sam ženu”. Slično što je u našem jeziku neispravno reći “vozio sam se sa autom”, nego treba reći “vozio sam auto”. Prvo je nedovršena misao, jer vožnja sa autom podrazumijeva da smo se ja i auto skupa vozili u nekom trećem vozilu. Tako i u Kur’anu, “sparivanje sa huurun eiin” ne znači da je neko oženjen hurijom, već da Allah sa tim huurun eiinom spaja džennetlije. Oni će u tim blagodatima uživati i biće sjedinjeni uz upotrebu huurun eiina.
Kao drugo, termin “زوج – zevdž” u Kur’anu ima više upotreba, i ne mora označavati supružnike. On često označava “one koji su isti takvi” ili “vrstu, kategoriju” i sl.
Kao treće, kontekst ovih ajeta ne upućuje na privilegovanu mušku nagradu djevicama za seksualno uživanje. Ajeti su u kontekstu zajedničke nagrade za sve vjernike, muške ili ženske, koji jedu i piju u izobilju.

U suri El-Vakia, spominju se djeca koja će obilaziti džennetlije, muške i ženske, služeći ih jelom i pićem, a potom se rečenica nadovezuje sa “… i huurun eiinun” u nominativu, čiji glagol je na početku “obilaziće ih djeca…i huurun eiinun”. Dakle, radi se o nečemu što će stalno kolati oko džennetlija. Nakon toga se to upoređuje sa biserima iz školjki, što više aludira na bistrinu i čistoću neke tvari, nego na žene za seks.

U suri Er-Rahman, spominju se “lijepe dobrote” koje se često tumače kao “žene ljepotice”, no to je jezički pogrešno, jer ovakav izraz (خَيْرَاتٌ حِسَانٌ) jedino odgovara za nežive stvari. U istoj suri se spominju “huurun” koji su ograničeni šatorima, dakle nema ih mimo šatora. Nije ih doticao niko prije dženetlija. Glagol (طمث – tamese) korišten za “doticanje” se isključivo koristi za stvari, a ako bi se odnosio na žene, bio bi glagol “مس أو لامس – messe ili lamese” koji u Kur’anu korespondira značenju fizičkog odnosa sa ženama. Dakle, i u ovom ajetu huurun je stvar, a ne žena.

Šta ili ko su hurun einun?

Moje istraživanje me dovelo do zaključka da hurije nikako nisu žene za džennetski seks, niti se radi o ovodunjalučkim ženama, niti se radi o bilo kakvim ženskim bićima. Nisu djevojčice koje služe, niti su meleki. Nisu tijela koja se pretvaraju po želji džennetlije, iako ovo posljednje mišljenje ima jako utemeljenje.

Uzevši u obzir jezičko značenje termina “huurun eiinun”, Allahovu pravdu prema svim vjernicima, muškima ili ženskima, kontekst kur’anskih ajeta u kojima se opisuje džennetsko uživanje, postaje jasno da Allah vjernicima govori o potocima nekog pića koji cirkulišu i kolaju po šatorima u kojima džennetlije, sjedeći na divanima jedni prema drugima, jedu i piju. Ti potoci pića, koji oko njih obilaze, biće medij koji ih sve ujedinjava i spaja.

Moguće da se odnosi na piće koje će svakom džennetliji biti drugačije, te će se pretvarati i mijenjati po volji onoga ko ište.

Ajeti koji se pogrešno tumače

إِنَّ لِلْمُتَّقِينَ مَفَازًا ‎﴿٣١﴾‏ حَدَائِقَ وَأَعْنَابًا ‎﴿٣٢﴾‏ وَكَوَاعِبَ أَتْرَابًا ‎﴿٣٣﴾‏ وَكَأْسًا دِهَاقًا ‎﴿٣٤﴾‏ لَّا يَسْمَعُونَ فِيهَا لَغْوًا وَلَا كِذَّابًا ‎﴿٣٥﴾

Uistinu, bogobojazni će imati uspjeh (mefaz): (31) Bašče i vinograde, (32) I jedrih grudi vršnjakinje (kevaib etrab), (33) I čašu punu. (34) Neće u njima čuti besmislicu, niti laganje. (En-Nebe, 35)

Ovi ajeti su omiljeni kod ateista, jer ih koriste za skrnavljenje Kur’ana kroz prizmu tradicionalnih tefsira. U tefsirima se ajet 32 odnosi na djevojčice kojima su tek počele rasti grudi, te ih opisuju u detalje poredeći njihove grudi sa sisama gazele. To bi, po našim svetim knjigama tefsira, otprilike trebale biti djeca od desetak godina.

Pedofilni umovi su sebi osmislili seksualnu fantaziju kroz ajete koji nemaju veze s tim.

Prvo: Zašto bi Allah primamljivao ljude (bogobojazne), muškarce i žene, sa djevojčicama malih grudi!?

Drugo: Ajeti od 32 do 35 objašnjavaju ajet 31, koji govori o “mefaz – مفاز”, a što je priloška odredba za mjesto spasenja. Arapi taj termin koriste za pustinju, u nadi da će u njoj preživjeti, ili pak u nadi da će u njoj naći spas od neprijatelja. Dakle, ne radi se o uspjehu kao pojmu, nego o prostranstvu, mjestu uspjeha. Na osnovu toga, dolazi pojašnjenje od čega se to mjesto sastoji, pa se spominju tri stvari: bašče (hrana), kevaib (xxx ?), i pune čaše (piće). Jasno je da su te stvari u jednom paketu i da su opis za mjesto.

Treće: Termin “kevaib” označava množinu nečega izraženog, uzdignutog ili vrijednog. Taj termin je stari (malo-poznat) narodni izraz za djevojčice kojima tek rastu grudi, te iz poznatog razloga baš to biva izabrano da se koristi u tefsirima, iako je taj termin mnogo poznatiji u narodu i jasniji kao množina riječi ka’ba, što označava uzdignutu i vrijednu građevinu. Zato se Ka’ba tako zove.
Termin “etrab” označava nešto “podjednako”, što su Arapi koristili kao naziv za ljude iste generacije, no u ovom kontekstu se ne radi o živim bićima, nego o građevini.

Ako pogledamo ajete kao cjelinu, u opis “prostranog mjesta spasenja” se nikako ne uklapaju djevojčice sitnih grudi godina istih, pogotovo što taj prizor nije privlačan većini muškaraca, a pogotovo žena. Također, to bi značilo da su sve džennetlije djeca od desetak godina (etrab – godina istih?!)

Dakle, ne radi se o djevojčicama godina istih, nego o uzvišenim građevinama podjednake visine. Ajeti govore o prostranstvima sa slijedećim komponentama: 1- vegetacija (bašče i hrana), 2- kuća (istaknuta i vrijedna), 3- obilje pića. Nema pomena niti mjesta za pedofilne tefsire u ovim ajetima!

وَفَاكِهَةٍ كَثِيرَةٍ ‎﴿٣٢﴾‏ لَّا مَقْطُوعَةٍ وَلَا مَمْنُوعَةٍ ‎﴿٣٣﴾‏ وَفُرُشٍ مَّرْفُوعَةٍ ‎﴿٣٤﴾‏ إِنَّا أَنشَأْنَاهُنَّ إِنشَاءً ‎﴿٣٥﴾‏ فَجَعَلْنَاهُنَّ أَبْكَارًا ‎﴿٣٦﴾‏ عُرُبًا أَتْرَابًا ‎﴿٣٧﴾

I usred voća svakovrsnog (32) kojeg će uvijek imati i koje neće zabranjeno biti, (33) i na divanima uzdignutim. (34) Mi smo ih posebno stvorili (35) i novim ih učinili (36) bez mahana, stepena istog (37) za one sretne; (Al-Waqi’a, 38)

Ljudi su sebi protumačili da se ajeti 35-37 odnose na seks žene, koje su navodno posebno stvorene, uvijek djevice, omiljene muževima, godina istih. Jezički bi se to moglo tako reći, ali kontekst ajeta ne ide u tom smjeru. Ajeti govore o voću i divanima (za sjedenje ili ležanje) koji će biti posebno stvoreni za njih, koji će uvijek biti novi i nekorišteni. Voće bez mahana i uvijek zrelo. Neće biti crvavog ili pokvarenog voća. Na granama će svi plodovi biti na istom stepenu zrelosti. Uopće se ne govori o djevicama za muško iživljavanje.

إِلَّا عِبَادَ اللَّهِ الْمُخْلَصِينَ ‎﴿٤٠﴾‏ أُولَٰئِكَ لَهُمْ رِزْقٌ مَّعْلُومٌ ‎﴿٤١﴾‏ فَوَاكِهُ ۖ وَهُم مُّكْرَمُونَ ‎﴿٤٢﴾‏ فِي جَنَّاتِ النَّعِيمِ ‎﴿٤٣﴾‏ عَلَىٰ سُرُرٍ مُّتَقَابِلِينَ ‎﴿٤٤﴾‏ يُطَافُ عَلَيْهِم بِكَأْسٍ مِّن مَّعِينٍ ‎﴿٤٥﴾‏ بَيْضَاءَ لَذَّةٍ لِّلشَّارِبِينَ ‎﴿٤٦﴾‏ لَا فِيهَا غَوْلٌ وَلَا هُمْ عَنْهَا يُنزَفُونَ ‎﴿٤٧﴾‏ وَعِندَهُمْ قَاصِرَاتُ الطَّرْفِ عِينٌ ‎﴿٤٨﴾‏ كَأَنَّهُنَّ بَيْضٌ مَّكْنُونٌ

A Allahovi iskreni robovi (40) posebnu će opskrbu imati, (41) razno voće, i biće poštovani (42) u džennetskim baščama nâslādā, (43) na divanima, jedni prema drugima, (44) biće posluženi pićem – iz izvora koji će stalno teći – (45) bijelim i prijatnim onima koji budu pili, (46) od njega neće glava boljeti i od njega se neće pamet gubiti. (47) Pored njih će biti izvori na dohvat ruke, (48) kao da su bijelo biserje čuvano. (As-Saffat, 49)

Ajeti u suri Saffat spominju da će kod (pored) džennetlija biti “qasiratu tarf”, što su mnogi protumačili kao žene koje preda se gledaju, što u ovom kontekstu nema nikakvog smisla. Izraz je mnogo prirodnije da se koristi u značenju “na dohvat ruke” nego “žene koje gledaju preda se”. Ajeti su o piću i jasno spominju potoke. Dalje ih Allah poredi sa dobro čuvanim bijelim biserjem (بيض) koje neko prevodi kao “jaja pokrivena”, što opet nema smisla u ovom kontekstu. Dakle, ajeti govore o izvorima pića koji su na dohvat ruke, bijeli i bistri kao dobro čuvano biserje.

جَنَّاتِ عَدْنٍ مُّفَتَّحَةً لَّهُمُ الْأَبْوَابُ ‎﴿٥٠﴾‏ مُتَّكِئِينَ فِيهَا يَدْعُونَ فِيهَا بِفَاكِهَةٍ كَثِيرَةٍ وَشَرَابٍ ‎﴿٥١﴾‏ ۞ وَعِندَهُمْ قَاصِرَاتُ الطَّرْفِ أَتْرَابٌ ‎﴿٥٢﴾‏ هَٰذَا مَا تُوعَدُونَ لِيَوْمِ الْحِسَابِ ‎﴿٥٣﴾‏ إِنَّ هَٰذَا لَرِزْقُنَا مَا لَهُ مِن نَّفَادٍ ‎﴿٥٤﴾‏

Edenski vrtovi, čije će kapije biti za njih otvorene, (50) u kojima će se odmarati, i raznovrsno voće i piće tražiti. (51) Pored njih će biti, na dohvat ruke, podjednako uzrelo voće. (52) “To je ono što vam se obećava za Dan u kome će se račun polagati; (53) to će, doista, opskrba Naša biti, koja nikada neće ponestati!” (Sad, 54)

Ajet 52 iz sure Sad se tumači kao i prethodni iz sure Saffat, gdje muslimani vjeruju da se govori o ženama koje kratko vide, gledaju ispred sebe. Istina je da bi pravi prijevod ovog termina (قَاصِرَاتُ الطَّرْفِ) bio zastrašujući ukoliko se pretpostavi da se radi o ženama, jer bi bukvalno značilo da su tim ženama kratki udovi. No, jasno je da se radi o voću koje je podjednako uzrelo i na niskim granama koje su na dohvat ruke.

Ono što govori tome u prilog je i nastavak u kojem se kaže da je sve to nabrojano u ajetu “rizq – opskrba”  koje neće ponestati “nefad”. Oba termina se isključivo koriste za nežive predmete i nikada nećemo naći da Kur’an kaže za žene ili djecu ili ljude općenito da su opskrba, ili da će ponestati (nefad). Za živa bića se koriste potpuno drugačiji izrazi na arapskom jeziku.

فِيهِمَا عَيْنَانِ تَجْرِيَانِ ‎﴿٥٠﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٥١﴾‏ فِيهِمَا مِن كُلِّ فَاكِهَةٍ زَوْجَانِ ‎﴿٥٢﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٥٣﴾‏ مُتَّكِئِينَ عَلَىٰ فُرُشٍ بَطَائِنُهَا مِنْ إِسْتَبْرَقٍ ۚ وَجَنَى الْجَنَّتَيْنِ دَانٍ ‎﴿٥٤﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٥٥﴾‏ فِيهِنَّ قَاصِرَاتُ الطَّرْفِ لَمْ يَطْمِثْهُنَّ إِنسٌ قَبْلَهُمْ وَلَا جَانٌّ ‎﴿٥٦﴾‏ فَبِأَيِّ آلَاءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ ‎﴿٥٧﴾‏ كَأَنَّهُنَّ الْيَاقُوتُ وَالْمَرْجَانُ ‎﴿٥٨﴾

U kojima (prethodno pomenute dvije bašče) će biti dva izvora koja će teći – (50) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! – (51) u njima (baščama) će od svakog voća po dvije vrste biti – (52) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (53) Odmaraće se (prethodno pomenute dženetlije) na posteljama čije će postave od kadife biti, a plodovi u oba perivoja se nadviše – (54) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (55) U njima su plodovi na dohvat ruke, prije njih ih ni čovjek ni džaan nije dodirnuo – (56) pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! (57) kao da su dragulji i koralji– (Ar-Rahman, 58)

Sura Er-Rahman ima dosta misterioznih opisa dženneta, između ostalog je i ovaj u ajetu 56 kojeg sam ranije navodio, gdje se također govori i voću, netaknutom od strane ljudi ili džanova (meleka). Dakle, svježe, pristupačne, tek uzrele, savršene voćke koje imaju osobine dragulja po čistoći i glatkom obliku, ili osobine koralja po bojama i grubom obliku.

Napomana: U našim prijevodima Kur’ana, ovi ajeti imaju iskrivljeno značenje, shodno tumačenjima tradicionalne uleme, a ne shodno jezičkom značenju istih.

Hadisi o hurijama

I pored mog jasnog stava i srčanog ubjeđenja da je velika većina hadisa samo narodna ostavština viševjekovnog izmišljanja muslimana ili pak laganja Arapa i drugih na Poslanika Islama, moram se osvrnuti na činjenicu postojanja hadisa o opisima Dženneta i džennetskih uživanja, jer se u njima često spominju tzv. hurije.

Ne bih da navodim konkretne predaje, jer ih je i suviše mnogo, no, muslimani su globalno upoznati s njima kroz literaturu za šire mase ili hutbe.

Sama činjenica da su takve teme oduvijek svima privlačile pažnju, a najviše su prepričavane u muškim krugovima, te su korištene za razne socijalne podstrijeke ili politička huškanja. Prenosili su ih isključivo muškarci, u vremenu i prostoru koje oskudijeva uživanju sa ženama. To je dovoljno da objasni odakle dolazi toliko udaljeno i kontradiktorno opisivanje Dženneta, a koji je strogi gajb i čiji opis je ekskluzivno pravo Stvoritelja dž.š.

Predaje na ovu temu, koje se pripisuju plemenitom Poslaniku a.s., većinom su okarakterisane kao lažne ili slabe, a i većina onih koje su dobile ocjenu ispravnosti prenosilaca imaju vrlo upitan sadržaj, jer se kose s Kur’anom, te odišu duhom bajke i nezrele izmišljotine.

Mnogi krajnje detaljni opisi u općepoznatim hadisima, poput velikih očiju, dlačica na licu i sl., specifični su za perzijske žene ili žene dalekog Istoka, što meni sugeriše vjerovatnoću narodnog porijekla tih predaja.

U nekim (sahih) hadisima se spominje da će dunjalučke žene biti ljepše od hurija sedamdeset puta. Ko želi huriju koja je ružnija od njegove žene sedamdeset puta? Zar da Gospodar svjetova nagrađuje vjernike s nečim što je mnogo lošije od onoga što imaju i najgori nevjernici na dunjaluku?!

Bilo kako bilo,  kao što sam već drugdje dokazivao, Poslanik a.s. nije znao gajb, niti je govorio po hiru svome, niti je propovjedao mimo Kur’ana bez objave i dokaza jasnog.

Zaključak

  • Allah je savršeno pravedan prema svim vjernicima, muškim i ženskim.
  • Opisi Dženneta su isključivo Allahovo pravo, i većina tradicionalnih opisa nema osnovu u Allahovoj knjizi.
  • Kur’anski termin “Huurun Eiin – Hurije” se definitivno ne odnosi na žive seks lutke za muške perverzije.
  • Žene su ravnopravne sa muškarcima na ahiretu. Svi će podjednako odgovarati ili biti nagrađeni. Muškarci nemaju privilegiju sa stvorenjima za seks.
  • U Kur’anu nema indikatora da je spolni snošaj na repertoaru nagrada. Štaviše, Kur’an aludira da džennetlije nemaju spol niti potrebu za seksualnim aktom.
  • Mnogi ajeti koji se tumače kao dokaz za hurije nemaju veze s tim, već govore o voću ili prostirkama za sjedenje.
  • Hurije su zapravo potoci pića koji cirkulišu unutar džennetskih šatora. Njima će Allah spajati prisutne džennetlije.

22 comments

  • Anonymous

    Dobrodošao nazad. I odličan tekst. Allah te nagradio

  • Anonymous

    Selam dragi Kenane. Imam pitanje za tebe nevezano za ovu temu. Da li znas ko je smislio nazive Kuranskih sura? Pošto danas vidim da se sura Gafir naziva jos i El Mumin. Pa onda kasnije saznajem da ima i drugih sura koje imaju više naziva. Zanima me jesu li obicni ljudi poput nas izmišljali nazive sura, ili su ti nazivi od Boga dato nadahnuće Muhammedu a.s? Nadam se da znaš odgovor na ovo pitanje, pošto ga ja nigdje na internetu ne mogu naći. Hvala unaprijed.

    • Kenan

      Alejkumusselam. Koliko trenutno znam, ulema se oduvjek razilazila po pitanju imena sura. Razlog tome su oprečne i često nejasne istorijske predaje ili hadisi po tom pitanju. Neki su smatrali da su “tevkifije – došla objavom”, drugi su smatrali da su samo neka imena “objava” a ostale sure su imenovane od strane ashaba, dok treći kažu da su sva imena sura zapravo narodno nasljedstvo, koje je Poslanik odobrio.
      Ovo posljednje, po meni, ima najviše smisla…kako kažeš, neke sure imaju više imena u “narodu”. Ako je tačno da su sure objavljivane u dijelovima, a neke čak sastavljane godinama, teško da su takve sure u startu imale neko specifično ime. Najvjerovatnije je Poslanik a.s. davao imena nekim kratkim i čitavim surama u sklopu podučavanja. Postoji velika vjerovatnoća da se u narodu govorilo “sura u kojoj se spominje krava…”, “sura u kojoj se spominje Imranova porodica…” i sl. Vjerujem da se i sam Poslanik a.s. služio istom metodom, pogotovu dok sure još nisu bile kompletne. Vjerovatno su se tako vremenom formirala imena sura. Isti princip kojim nastaje i druga terminologija, gdje se ljudi jednostavno vremenom ujedine i slože na skraćenom terminu sa specifičnim značenjem.
      Moje mišljenje je da imena sura nisu dio objave niti dio Kur’ana.
      Kur’an se nikada ne referiše na neku suru poimenično, i pored toga što se u neodređenom smislu spominju sure na desetak mjesta u Kur’anu. Čak i kada ima neka referenca, kaže
      وَيَقُولُ الَّذِينَ آمَنُوا لَوْلَا نُزِّلَتْ سُورَةٌ ۖ فَإِذَا أُنزِلَتْ سُورَةٌ مُّحْكَمَةٌ وَذُكِرَ فِيهَا الْقِتَالُ
      “I govore oni koji ne vjeruju: “Što se ne objavi sura?” Pa kad je objavljena sura presudna i pomenuta u njoj borba,…”
      Ajet se definitivno odnosi na neku suru u Kur’anu, a činjenica da ju Allah nije nazvao imenom govori da ta imena vjerovatno nisu odmah formirana niti su dio objave.
      Takođe, što doprinosi mojoj teoriji, jeste da u starim rukopisima mushafa nisu postojala imena sura, nego su se sure samo odvajale bismillom.
      Jedno je sigurno, a to je da prave prilike i okolnosti nastanka imena sura ne možemo zasigurno znati.

  • Anonymous

    Hvala puno

  • sadik

    selam, imam pitanje: je li ispravno tumacenje sure El Fatiha gdje se kaze ” … a ne na put onih na koje si se Ti rasrdio i koji su zalutali..” da se ovaj dio odnosi na jevreje i krscane. Hvala

    • Kenan

      Definitivno ne. To se odnosi na one za koje se u Kur’anu kaže da se Allah na njih rasrdio ili naljutio, ma ko oni bili. Možda takvih ima među jevrejima ili kršćanima, ali ih ima među svima drugima.
      Primjer je ajet
      وَمَن يَقْتُلْ مُؤْمِنًا مُّتَعَمِّدًا فَجَزَاؤُهُ جَهَنَّمُ خَالِدًا فِيهَا وَغَضِبَ اللَّهُ عَلَيْهِ وَلَعَنَهُ وَأَعَدَّ لَهُ عَذَابًا عَظِيمًا ‎﴿٩٣﴾‏
      A ko ubije vjernika namjerno, tad je plaća njegova Džehennem, vječno će biti u njemu, i rasrdiće se Allah na njega i prokleće ga i pripremiti mu kaznu užasnu. (93)

  • Mire

    Esselamu Alejkum
    Brate Kenane, možeš li mi nešto objasniti? Koliko teško je u stvari prevesti originalni Kur’anski arapski na neki drugi jezik? Čitajući mnoge prijevode Kur’ana naišao sam na mnogobrojne logičke pogreške tako da me zanima za početak, koliko je tačan prijevod opisanih naučnih otkrića u Kur’anu?

    • Kenan

      Alejkumusselam. Mogao bi se prevesti sa koristenjem arapskih termina na nekim mjestima koja imaju kompleksno značenje, a potom te termine pojasniti na margini ili fusnoti. Primjer su ovi ajeti koji pominju “hurun einun”…što bi trebalo prevesti kao “cirkularno vrelje” ili “frekventno potočje”, ili ostaviti arapski termin a onda pojasniti šta bi to sve moglo da znači.
      A da se prevede na drugi jezik, korisiteći korespondne riječi, je nemoguće, jer nemaju svi jezici sve riječi sa istim značenjem.

  • Anonymous

    Selam Kenane.
    Pitam kao laik, ne poznavajući arapski jezik, da li ova riječ ” ein ” može također značiti i “suštinu”, a “hur ein” značiti “suština kojoj se vraćamo” ? Inače, sve pohvale za tvoje tekstove i najavio si nam nekad prije i tekst o Ademu a.s. i Džennetu, pa kada se tome možemo nadati?

    • Kenan

      Alejkumusselam,
      Nisam naišao da je neko za taj termin naveo značenje u tom smislu.
      O Ademu i njegovom džennetu ima ovdje.

      • Anonymous

        Hvala Kenane.
        Čitao sam, a evo još sam jednom pročitao i hvala Bogu ne dosadi mi, ali sam mislio malo detaljnije o ovoj temi, kao što si rekao u tekstu: “Ja ću se ovdje fokusirati na prvi dio priče -od nule do postanka čovjeka. Ostatak priče o Ademu, Iblisu, džennetu, silasku, itd… zahtjeva novi tekst.”
        Šta je sa Havom, o čemu se radi kada je u pitanju to zabranjeno drvo, zatim o silasku (protjerivanju) iz Dženneta, da li je taj Ademov Džennet samo stanje duha tih prvih ljudi na Zemlji, šta znači da im se nakon što su ubrali plod sa drveta stidna mjesta ukazaše (ako to znači da ih prije nisu bili svjesni, onda kako su se množili), kakvo je to drvo itd. Pretpostavljam da imaš ideje (odgovore) i na ova pitanja..

  • Ajla

    Ponovo isčitavam Kur’qn i sada se mnogo više stvari slaže i ima smisal. Neki ajeti mi nisu jasni i što Allah kaže, nekim ajeti a samo On objašnjenja zna.
    Za džine si u pravu jer drugi ajeti isto zvuče ali im je prijevod ispravniji gdje se npr. glavešine (džini) i narod prepiru. Dalje, o (ne)pismenosti Muhammeda a s. si dediitivno u pravu jer na par mjesta je očito da je Kur’an zapisivao Muhammed a s i fino Allah kaže neka je uzvišena Knjiga kojaje u retke na koži (osušenoj od stoke) zapisana! A kako to može govoriti osim ako nijeodmah bio zapisivan!

    Pošto sam ovaj tvoj blog brzo pročitala i nisam sve zapamtila, moraću ako Bog da ponovo, čitajući 56. suru ili Vakiju, čitajući ove ajete sam pomislila da Allah misli na nas žene da će nas ponovnim stvaranjem učiniti vječnim djevicama milim svojim muževima, dakle bez scena kupleraja u Dženetu, kao što si već spominjao. Dakle, govori o nama ženama ustvari? Iskreno, ne bi bila loša ni ta verzija. Uvaženi Kenane, voljela bih da pročitam i tvoje mišljenje?

    35. Stvaranjem novim Mi ćemo hurije stvoriti

    36. i djevicama ih učiniti

    37. milim muževima njihovim, i godina istih

    Hvala.
    (A Nuh a.s. i njegov narod je živio davno prije, tako kaže Allah dž.š., a kad Allah kaže da je nešto bilo davno, onda je baš to i bilo davno. Tako da moja teorija koju sam napisala u Bajci o slonovima, a govorim o Nuhu a. s. da je živio prije 200 miliona godina, može malo proći, a Allah zna najbolje 🙂 )

    • Kenan

      Hvala na posjeti.
      Moje shvatanje ovih ajeta (35,36,37) već postoji u tekstu:

      وَفَاكِهَةٍ كَثِيرَةٍ ‎﴿٣٢﴾‏ لَّا مَقْطُوعَةٍ وَلَا مَمْنُوعَةٍ ‎﴿٣٣﴾‏ وَفُرُشٍ مَّرْفُوعَةٍ ‎﴿٣٤﴾‏ إِنَّا أَنشَأْنَاهُنَّ إِنشَاءً ‎﴿٣٥﴾‏ فَجَعَلْنَاهُنَّ أَبْكَارًا ‎﴿٣٦﴾‏ عُرُبًا أَتْرَابًا ‎﴿٣٧﴾
      i usred voća svakovrsnog (32) kojeg će uvijek imati i koje neće zabranjeno biti, (33) i na divanima uzdignutim. (34) Mi smo ih posebno stvorili (35) i novim ih učinili (36) bez mahana, stepena istog (37) za one sretne; (Al-Waqi’a 38)

      Ljudi su sebi protumačili da se ajeti 35-37 odnose na seks žene, koje su navodno posebno stvorene, uvijek djevice, omiljene muževima, godina istih. Jezički bi se to moglo tako reći, ali kontekst ajeta ne ide u tom smjeru. Ajeti govore o voću i divanima (za sjedenje ili ležanje) koji će biti posebno stvoreni za njih, koji će uvijek biti novi i ne korišteni. Voće bez mahana, i uvijek zrelo. Neće biti crvavog ili pokvarenog voća. Na granama će svi plodovi biti na istom stepenu zrelosti. Uopće se ne govori o djevicama za muško iživljavanje.

  • Anonymous

    Kenane, da li možda imaš svoj prijevod Kur’ana, jer nakon čitanja ovoga bloga više nisam sigurna da li je ispravan prijevod Kur’ana od Besima K.? Ili da li ima neki noviji prijevod koji preporučuješ? Evo, opet hoću da pročitam Kur’an i naiđem na ovaj ajet (2:25):
    “A one koji vjeruju i dobra djela čine obraduj džennetskim baščama kroz koje će rijeke teći; svaki put kada im se iz njih da kakav plod, oni će reći: “Ovo smo i prije jeli” – a biće im davani samo njima slični. U njima će čiste žene imati, i u njima će vječno boraviti.”
    Predpostavljam da se i ovdje o voću radi. Koliko je samo generacija pročitalo pogrešan prijevod, baš mi je žao. Molim te ako imaš svoj prijevod, voljela bih da ga pročitam. Hvala.

    • Kenan

      Tamam kad pomislim da sam skontao Kur’an, dogode mi se neki ljudi koji mi otvore nove vidike…i onda krenem u dublje istraživanje Kur’ana, gdje u procesu izmjenim svoja vlastita stanovišta od ranije. Prevazišao sam neka vlastita mišljenja u ovom blogu, ali nikako da se nakanim da napravim reviziju.
      Iz tog razloga nisam počeo sa prijevodom Kur’ana, iako imam namjeru, jer svakodnevno dokučujem nova značenja kur’anskih termina. Bojim se da se ne zaletim, pa da poslije moram mijenjati…

  • Anonymous

    Mašallah, drago mi je čuti da imaš nijet. Do tada ja ću čitati ovaj prijevod koji imamo i pokušati da shvatim. A molim te, napravi reviziju bloga čim mogneš i voljela bih da starim čitaocima daš do znanja da je revizija izvršena da možemo opet pročitati. Evo se i ja kanim da opet pročitam i tvoj blog ali sada kada znam da si dokučio nešto drugačije – sačekaću.
    Hvala i mahsuz selam.

  • Meri

    Hvala Bogu kad sam naišla i na ovakvo viđenje i pojašnjenje stvari. Još od studentskih dana su me ove teme opterećivale jer nije bilo nikoga s kim bih mogla podijeliti svoja neka razmišljanja vezano za ovu temu i slične njoj, nego sam se stalno susretala sa banalizovanim tumačenjima gdje je neko ko tek ulazi i svijet vjere mogao samo da pomisli da Allah više voli muškarce. Neka mi Allah oprosti, ali bilo je situacija kad sam čitajući određenu literaturu upravo to pomišljala, da je Allah više na strani muškaraca i da su žene samo tu predmet koji treba muškarcima učiniti život lagodnijim. Naravno, uvijek sam se vraćala onome da je Allah pravedan i sa nikome ni koliko trun neće učiniti nepravdu. Onda sam se pitala, ok, muškarcima su obećane sve te nagrade (oni su ih sami sebi posvojili), gdje su onda ženine nagrade? Kako to da su sve nabrojane nagrade zajedničke tj. u sve njih su uključeni muškarci, samo eto kad se hurije spomenu, eh to je onda samo za muškarce? Nikad u tome nisam nalazila logiku. Allahovu veličinu i savršenstvo su doslovno minimalizirali i izbanalizirali sa tako površnim i prostačkim tumačenjima nečega što je tako uzvišeno, s to je Allahov riječ, Kur’an.

  • Ina

    Allah te nagradio.Sada je sve jasnije.Nikada mi nije imalo smisla cinjenica da ce muskarci tamo dobiti cistije bolje ljepse zene od nas kao da mi nismo doboljno dobre kao da je mana sto ne mozemo biti vjecno djevice jer moramo radjati da bi opstala vrsta pa im na to Bog obecava bolju zenu kao utjehu jer su ispastali zbog nase nesavrsenosti to tako ispada.Ako je covjek nesto najljepse sto je Allah stvorio koja je svrha stvaratu hurije u dzenetu znacilo bi da ipak da covjek (konkretno zena) nije najljepse bice nego postoji nesto ljepse a s druge strane ako nisu ljepse kao sto neki hadisi govore kako smo mi ljepse 70 puta koja je onda svrha stvarat ih ako vec imaju svoje supruge koje su toliko ljepse od njih.Hvala na ovakvim postovima.Nadam da ce te Allah uputiti pa da napises i svoj prijevod kur’ana i otvoris oci mnogima i razbijes ove uznemiravajuce prerasude. Selam

  • Muslim

    Kad sam pocela citati Kuran nekako mi je bilo tesko nekada zato sto sve je izgledalo da je na strani muskarca. Za sve ajete koje sam imala teskoce ih razumeti, kad sam negdje trazila odgovor sve je bilo objasnjeno tako da ugodi muskarcu. Sto meni nekad nema smisla zato sto je Allah uvjek pravedan do svih. Mozda i sam se nekad i udaljivala od vjere radi toga misleci da zena nece dobiti toliko nagrade kao muskarac i da je zena puno manje od muskarca u nasoj vjeri. Neka nas Allah uputi na prav put.

    Hvala na ovom sto ste napisali zato sto su mi sad ajeti jasniji.

  • Eli

    Nedavno sam gledala dokumentarni video na Youtube o stvaranju teroristickih grupa u muslimsnskih drzavama i nekako sam se sjetila ovoga. Uvjek mi dodze na pamet da mozda to obecanje 72 djevica za muskarce je mozda i neka vrsta manipulisanja mladih momaka.

    Tojest obecavaju jim te djevice ako umru na Allahovom putu. To so bas spomenulo u videu (da ce ti momci uzivati djevice kad umru) Sa tim obecanjima je lahko navesti mladih momaka da ucine takve aktove. Ima mnogih ljudi koji to mogu koristiti prema njima.

    Ali Allah najbolje zna.

    Hvala vam na ovom postu

  • Ado

    Ima smisla.. Poznam povrsinski arapski jezik ali nisam obracao paznju toliko na ove stvari .
    Hurija uopste nije zenskog roda pa mi je to od pocetka bilo neshvatljivo i nepravedno prema vjernicima.
    A Allah najbolje zna ipak.

Leave a Reply to Anonymous Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *